Šok – vrste, prepoznavanje i zbrinjavanje na terenu
Šok je akutno, po život opasno zatajenje cirkulacije u kojem stanice ne dobivaju i ne iskorištavaju dovoljno kisika. Europsko društvo intenzivne medicine (ESICM) definira ga kao „po život opasan, generalizirani oblik akutnog cirkulacijskog zatajenja povezan s neodgovarajućom iskoristivošću kisika u stanicama”. Važno je ono što definicija ne traži: hipotenzija nije uvjet za dijagnozu šoka. Kad tlak padne, šok je često već uznapredovao.
Cilj na terenu: prepoznati šok dok je još kompenziran, odrediti vrstu, liječiti uzrok i bez odgađanja prevesti pacijenta.
Četiri vrste šoka
Prema mehanizmu razlikujemo četiri vrste. Kod istog pacijenta može postojati i kombinacija (npr. politrauma s krvarenjem i ozljedom moždine).
- Hipovolemijski – manjak volumena krvi: krvarenje (hemoragijski šok), proljev, povraćanje, opekline.
- Distributivni – gubitak tonusa krvnih žila i pogrešna raspodjela protoka: septički, anafilaktički i neurogeni šok.
- Kardiogeni – srce ne može pumpati: infarkt miokarda, teške aritmije, miokarditis, kardiomiopatija.
- Opstruktivni – mehanička zapreka protoku: tenzijski pneumotoraks, tamponada srca, plućna embolija.
Razlike na prvi pogled
| Hipovolemijski | Distributivni | Kardiogeni | Opstruktivni | |
|---|---|---|---|---|
| Koža | blijeda, hladna, vlažna | septički i anafilaktički: često topla i crvena na početku, kasnije hladna i mramorasta; neurogeni: topla i suha | blijeda, hladna, vlažna | blijeda, hladna, vlažna; moguća cijanoza |
| Vratne vene | prazne | prazne ili normalne | nabrekle | nabrekle |
| Puls | ubrzan, slab | ubrzan; neurogeni: spor ili bez tahikardije | ubrzan i slab, ili aritmija kao uzrok | ubrzan, slab |
| Tlak | rano normalan, zatim pada | rano može biti normalan, zatim nizak; neurogeni nizak uz bradikardiju | rano može biti normalan, zatim nizak | rano može biti normalan, zatim nizak |
| Pluća | čista | čista (osim kod infekcije pluća, bronhospazma) | hropci, plućni edem | jednostrano oslabljeno disanje (tenzijski pneumotoraks) |
| Tipični uzroci | krvarenje, dehidracija, opekline | sepsa, anafilaksija, ozljeda vratne ili gornje prsne moždine | infarkt, aritmija, miokarditis | tenzijski pneumotoraks, tamponada, plućna embolija |
Prepoznavanje na terenu
Rani znakovi – tri „prozora”
ESICM opisuje tri klinička prozora u kojima se vidi loša perfuzija tkiva:
- koža – hladna, vlažna, blijeda ili mramorasta, produljeno kapilarno punjenje;
- bubreg – smanjeno mokrenje (u bolnici < 0,5 ml/kg/h); na terenu pitati kada je pacijent zadnji put mokrio;
- mozak – nemir, smetenost, pospanost.
Uz to su tahikardija i ubrzano disanje često prvi znakovi koji se mogu izmjeriti.
Kapilarno punjenje
Pritisnuti jagodicu prsta oko 10 sekundi i mjeriti vrijeme do povrata boje. U odraslih se više od 3 s smatra produljenim (ispitivanja ANDROMEDA-SHOCK), a NICE kao znak potrebe za nadoknadom tekućine navodi više od 2 s ili hladne periferne dijelove tijela. ESICM 2025 preporučuje praćenje perfuzije kože kapilarnim punjenjem, uz temperaturu kože i mramorastu kožu. Nijedan znak sam ne dokazuje šok – kapilarno punjenje tumačiti uz ostale znakove i pratiti trend.
Laktat
Ako je na terenu dostupno mjerenje laktata uz pacijenta, vrijednost > 2 mmol/l podupire dijagnozu šoka (ESICM). Normalan laktat ne isključuje šok, a mjerenje ne smije odgoditi prijevoz.
Šok indeks
Šok indeks = puls / sistolički tlak. Kod zdravih odraslih iznosi 0,5–0,7. Šok indeks ≥ 1 upozorava na značajan gubitak volumena i u traumi je povezan s potrebom za masivnom transfuzijom – i kad je tlak još „normalan”.
Hipotenzija je kasni znak
Hipotenzija znači sistolički tlak < 90 mmHg, srednji arterijski tlak (MAP) < 65 mmHg ili pad za ≥ 40 mmHg od uobičajene vrijednosti.
Posebne skupine
- Stariji i pacijenti na beta-blokatorima često ne razviju tahikardiju. Kod kronične hipertenzije „normalan” tlak može već biti relativna hipotenzija.
- Djeca dugo kompenziraju: u kompenziranom šoku perfuzija je loša, a tlak normalan. Hipotenzija i bradikardija znakovi su dekompenzacije i prijetećeg srčanog zastoja (ERC 2025). Granica hipotenzije za djecu od 1 do 10 godina je otprilike sistolički < 70 + (2 × dob u godinama) mmHg. Vidi trauma kod djece i starijih.
Opći pristup – ABCDE
Svaki pacijent u šoku zbrinjava se pristupom ABCDE, a kod ozlijeđenog veliko vanjsko krvarenje zbrinjava se prvo (xABCDE; vidi primarni pregled ozlijeđenog).
- A i B – dišni put, disanje i kisik. Kod šoka, sepse, teške traume i anafilaksije početi s maskom sa spremnikom 15 l/min, zatim titrirati na SpO₂ 94–98 % (BTS 2017; ERC 2025). Kod rizika hiperkapnijskog zatajenja (KOPB) cilj je 88–92 %. Pulsni oksimetar u lošoj perifernoj perfuziji može biti nepouzdan (vidi pulsna oksimetrija). Ventilacija pozitivnim tlakom može pogoršati pneumotoraks, a intubacija pacijenta u šoku (osobito kod plućne embolije) može izazvati nagli pad tlaka. Kod hemoragijskog šoka ERC 2025 naglašava brz prijevoz bez odgađanja zbog zbrinjavanja dišnog puta kad dišni put nije ugrožen.
- C – cirkulacija. Zaustaviti vanjsko krvarenje, monitor (EKG, tlak, SpO₂, po mogućnosti EtCO₂ – pad EtCO₂ uz nepromijenjenu ventilaciju upućuje na pad minutnog volumena, vidi kapnografija), 12-kanalni EKG. Venski put kanilom velikog promjera; ako ne uspije brzo, intraosealni (i.o.) put. Kod djece ERC 2025 preporučuje i.o. ako venski put nije uspostavljen u 5 minuta ili nakon dva pokušaja. Venski put ne smije odgoditi prijevoz – može se uspostaviti u vozilu. Kako se postavlja periferna kanila, opisano je u članku Venski put – postavljanje i.v. kanile na terenu.
- D – svijest (AVPU/GKS) i glukoza.
- E – izloženost i toplina. Tražiti izvor krvarenja, osip, ozljede; spriječiti pothlađivanje (izotermna folija, deka, grijano vozilo).
Tekućina – oprezno i prema uzroku
Kod hipovolemije i distributivnog šoka tekućina pomaže, kod kardiogenog može izazvati plućni edem, a kod krvarenja previše kristaloida pogoršava krvarenje.
- Koristiti izotonični kristaloid, prednost ima balansirana otopina; 0,9 % NaCl također je na popisu lijekova tima.
- Davati u bolusima uz ponovnu procjenu nakon svakog (puls, tlak, kapilarno punjenje, svijest, disanje, pluća). NICE za odrasle navodi bolus od 500 ml kroz manje od 15 minuta (bolnička smjernica), a kod sepse NICE predlaže bolus od 250 ml. Kod djece bolus je 10 ml/kg (ERC 2025).
- Kod nabreklih vratnih vena, hropaca ili zaduhe ne davati rutinski bolus – misliti na kardiogeni ili opstruktivni uzrok.
Liječiti uzrok i brzo prevesti
Konačno liječenje većine vrsta šoka je u bolnici. Na mjestu događaja raditi samo ono što spašava život, ostalo tijekom vožnje. Rano najaviti pacijenta bolnici (vrsta šoka, vitalni znakovi, šok indeks, učinjeni postupci) i prevesti ga u ustanovu koja može liječiti uzrok.
Vrste šoka ukratko
Hipovolemijski i hemoragijski šok
Krvarenje i koagulopatija uz traumu vodeći su uzroci smrti nakon ozljede koji se mogu spriječiti. Prvo zaustaviti krvarenje (pritisak, turniket, hemostatski zavoj, zdjelični pojas). Do kontrole krvarenja, bez ozljede mozga, ciljni sistolički tlak je 80–90 mmHg (permisivna hipotenzija; EU 2023); kod teške ozljede mozga MAP ≥ 80 mmHg. Traneksamična kiselina 1 g i.v. kroz 10 minuta, unutar 3 sata od ozljede. Kod djece kristaloidne bolusne doze ograničiti na najviše 20 ml/kg (ERC 2025). Kod nehemoragijske hipovolemije (proljev, povraćanje, opekline) tekućina je glavno liječenje. Više u člancima Hipovolemijski šok i Hemoragijski šok.
Septički šok
Sepsa sa šokom: potreban je vazopresor za MAP ≥ 65 mmHg i laktat je > 2 mmol/l unatoč nadoknadi tekućine (Sepsis-3). Surviving Sepsis Campaign 2026 kod hipoperfuzije predlaže najmanje 30 ml/kg kristaloida u prva 3 sata uz čestu ponovnu procjenu, ciljni MAP 65 mmHg (kod osoba ≥ 65 godina 60–65 mmHg) i antibiotik odmah, idealno unutar 1 sata. Antibiotik na terenu – prema lokalnom protokolu (ceftriakson je na popisu lijekova tima). Vidi Sepsa.
Anafilaktički šok
Odmah adrenalin 0,5 mg i.m. u anterolateralni dio natkoljenice (odrasli i djeca > 12 godina), ponoviti nakon 5 minuta ako nema poboljšanja (ERC 2025). Djeca (RCUK 2021): 0,3 mg (6–12 godina), 0,15 mg (6 mjeseci – 6 godina), 0,1–0,15 mg (< 6 mjeseci). Uz to kristaloid u bolusu (odrasli 500–1000 ml, djeca 10 ml/kg) i kisik. Vidi Anafilaksija i alergijske reakcije.
Neurogeni šok
Nastaje nakon ozljede vratne ili gornje prsne kralježnične moždine zbog prekida simpatičke inervacije: hipotenzija uz bradikardiju i topla, suha koža. To je dijagnoza isključenja – kod politraume najprije tražiti krvarenje. Izbjegavati hipotenziju; simptomatsku bradikardiju liječiti atropinom prema algoritmu ERC-a. Vidi Neurogeni šok i ozljeda kralježnice.
Kardiogeni šok
Uzroci su ishemija i infarkt miokarda, aritmije, miokarditis i kardiomiopatija. Odmah snimiti 12-kanalni EKG. Pacijent s AKS-om i kardiogenim šokom treba hitnu koronarografiju i revaskularizaciju (ESC 2023) – prevesti ga izravno u centar s mogućnošću PCI-ja uz ranu najavu. Tekućinu davati samo bez znakova plućnog edema, u malom bolusu uz ponovnu procjenu. ESICM 2025 predlaže razmotriti ciljni MAP ≥ 65 mmHg. Aritmiju kao uzrok liječiti prema ERC-u (vidi tahikardije s pulsom). Vidi Kardiogeni šok i akutni koronarni sindrom.
Opstruktivni šok
Liječenje je uklanjanje zapreke – tekućina samo privremeno pomaže. Vidi Opstruktivni šok.
- Tenzijski pneumotoraks: zaduha, jednostrano odsutno ili oslabljeno disanje, nabrekle vratne vene, šok; kod ventiliranog pacijenta raste otpor pri upuhivanju. Kod hemodinamske nestabilnosti ili teškog respiracijskog pogoršanja – dekompresija (NICE NG39). Vidi Tenzijski pneumotoraks.
- Tamponada srca: šok uz probojnu ili tupu ozljedu prsnog koša, nabrekle vratne vene, mukli srčani tonovi (Beckov trijas, koji je često nepotpun). Odmah prevesti u bolnicu uz najavu; perikardiocenteza se na terenu rutinski ne radi. Vidi perikarditis i tamponada srca. Kod traumatskog srčanog zastoja zbog tamponade vidi traumatski srčani zastoj.
- Plućna embolija: nagla zaduha, tahikardija, hipotenzija, nabrekle vratne vene. Kod plućne embolije visokog rizika (šok, hipotenzija) preporučuje se sistemska tromboliza (ESC 2019), a u srčanom zastoju kad se sumnja na plućnu emboliju – fibrinolitik (ERC 2025). Desna klijetka loše podnosi veliki volumen: tekućinu davati oprezno, u malim obrocima. Intubacija je visokorizična. Vidi Plućna embolija.

Ukratko
- Šok je zatajenje cirkulacije s neodgovarajućom oksigenacijom tkiva – hipotenzija nije uvjet, nego kasni znak.
- Četiri vrste: hipovolemijski, distributivni, kardiogeni i opstruktivni; koža i vratne vene pomažu ih razlikovati.
- Rani znakovi: tahikardija, ubrzano disanje, hladna koža, kapilarno punjenje > 3 s (odrasli), smetenost; šok indeks ≥ 1 i laktat > 2 mmol/l upozoravaju.
- ABCDE: kisik maskom sa spremnikom, zatim SpO₂ 94–98 %; venski ili i.o. put bez odgađanja prijevoza.
- Tekućina u bolusima uz ponovnu procjenu i prema uzroku – oprezno kod nabreklih vratnih vena i plućnog edema.
- Liječiti uzrok (krvarenje, adrenalin 0,5 mg i.m. u anafilaksiji, dekompresija, PCI centar) i brzo prevesti uz ranu najavu.
Izvori
- Monnet X, Messina A, Greco M i sur.: ESICM guidelines on circulatory shock and hemodynamic monitoring 2025. Intensive Care Medicine, 2025;51:1971–2012. DOI: 10.1007/s00134-025-08137-z
- Cecconi M, De Backer D, Antonelli M i sur.: Consensus on circulatory shock and hemodynamic monitoring. Task force of the European Society of Intensive Care Medicine. Intensive Care Medicine, 2014;40:1795–1815. DOI: 10.1007/s00134-014-3525-z
- Lott C i sur.: European Resuscitation Council Guidelines 2025 – Special Circumstances in Resuscitation. Resuscitation, 2025;215:110753. DOI: 10.1016/j.resuscitation.2025.110753
- European Resuscitation Council: Guidelines 2025 – Paediatric Life Support. Resuscitation, 2025;215:110767. DOI: 10.1016/j.resuscitation.2025.110767
- Prescott HC, Antonelli M, Alhazzani W i sur.: Surviving Sepsis Campaign: international guidelines for management of sepsis and septic shock 2026. Intensive Care Medicine, 2026;52:863–936. DOI: 10.1007/s00134-026-08361-1
- Singer M, Deutschman CS, Seymour CW i sur.: The Third International Consensus Definitions for Sepsis and Septic Shock (Sepsis-3). JAMA, 2016;315:801–810. DOI: 10.1001/jama.2016.0287
- Rossaint R, Afshari A, Bouillon B i sur.: The European guideline on management of major bleeding and coagulopathy following trauma: sixth edition. Critical Care, 2023;27:80. DOI: 10.1186/s13054-023-04327-7
- Byrne RA, Rossello X, Coughlan JJ i sur.: 2023 ESC Guidelines for the management of acute coronary syndromes. European Heart Journal, 2023;44:3720–3826. DOI: 10.1093/eurheartj/ehad191
- Konstantinides SV i sur.: 2019 ESC Guidelines for the diagnosis and management of acute pulmonary embolism, developed in collaboration with the European Respiratory Society. European Heart Journal, 2020;41:543–603. DOI: 10.1093/eurheartj/ehz405
- O’Driscoll BR i sur.: BTS guideline for oxygen use in adults in healthcare and emergency settings. Thorax, 2017;72(Suppl 1):ii1–ii90. PubMed 28507176
- Resuscitation Council UK: Emergency treatment of anaphylaxis – Guidelines for healthcare providers. London, 2021. resus.org.uk
- National Institute for Health and Care Excellence: Intravenous fluid therapy in adults in hospital (CG174). London, 2013., ažurirano 2017. nice.org.uk
- National Institute for Health and Care Excellence: Suspected sepsis in people aged 16 or over: recognition, assessment and early management (NG253). London, 2025. nice.org.uk
- National Institute for Health and Care Excellence: Major trauma: assessment and initial management (NG39). London, 2016. nice.org.uk/guidance/ng39
- Hernández G i sur.: Effect of a resuscitation strategy targeting peripheral perfusion status vs serum lactate levels on 28-day mortality among patients with septic shock: the ANDROMEDA-SHOCK randomized clinical trial. JAMA, 2019;321:654–664. DOI: 10.1001/jama.2019.0071
- Kwon BK, Tetreault LA, Martin AR i sur.: A clinical practice guideline for the management of patients with acute spinal cord injury: recommendations on hemodynamic management. Global Spine Journal, 2024;14(3 Suppl):187S–211S. DOI: 10.1177/21925682231202348
- Ministarstvo zdravstva RH: Pravilnik o standardima i normativima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje djelatnosti hitne medicine i djelatnosti sanitetskog prijevoza. Narodne novine 64/2024.
- Hrvatski zavod za hitnu medicinu: Standard medicinske opreme, medicinskih uređaja i pribora za obavljanje djelatnosti izvanbolničke hitne medicine. Narodne novine 12/2025.
Doze i postupke provjeriti prema važećim smjernicama, uputi o lijeku i lokalnom protokolu.
Zadnja provjera sadržaja: . Pravila: O portalu
