Hitna medicinska služba u Hrvatskoj

Hitna medicinska služba (HMS) u Hrvatskoj obuhvaća izvanbolničku hitnu medicinu – prijem poziva, timove na terenu, helikoptere i brodice – i bolničku hitnu medicinu u objedinjenim hitnim bolničkim prijemima. Ovdje je pregled kako je sustav organiziran i tko što radi, prema važećim propisima i službenim izvorima.

Kako se poziva hitna medicinska služba

Hitna medicinska služba poziva se na broj 194, iz fiksne ili mobilne mreže, 0–24 sata. Poziv prima medicinska prijavno-dojavna jedinica (MPDJ) nadležnog županijskog zavoda za hitnu medicinu. HMS se može zatražiti i preko jedinstvenog europskog broja za hitne službe 112, s kojeg se poziv prespaja na hitnu medicinsku službu (gov.hr – 194).

Pozivatelj treba ostati miran, opisati što se dogodilo i stanje bolesnika, točno navesti lokaciju (uz orijentire), ostaviti broj telefona, ne prekidati vezu dok dispečer ne kaže i slijediti njegove upute – uključujući upute za prvu pomoć do dolaska tima. Kako dispečer vodi laika kroz oživljavanje, opisano je u članku Osnovni postupci održavanja života.

Organizacija sustava

Hrvatski zavod za hitnu medicinu (HZHM)

Hrvatski zavod za hitnu medicinu osnovan je Uredbom Vlade 2009. godine kao javna zdravstvena ustanova sa sjedištem u Zagrebu (NN 28/2009). To je krovna stručna ustanova hitne medicine, koja među ostalim:

• predlaže mrežu hitne medicine i prati mjere hitne medicine u Hrvatskoj;
• utvrđuje standarde opreme i vozila, obvezujuće standardne operativne postupke, protokole i algoritme za sve oblike hitne medicine te standarde hitnog medicinskog prijevoza cestom, zrakom i vodom;
• oblikuje i nadzire edukacijske programe za zdravstvene radnike hitne medicine i provodi edukaciju stanovništva;
• vodi registre i prikuplja podatke o radu hitne medicine;
• koordinira, stručno usmjerava i nadzire rad županijskih zavoda za hitnu medicinu.

Zavodi za hitnu medicinu

Izvanbolničku hitnu medicinu na terenu provode zavodi za hitnu medicinu županija i Grada Zagreba – ukupno 21 zavod. Svaki zavod ima sjedište s MPDJ-om i ispostave raspoređene po županiji, iz kojih timovi izlaze na intervencije (NN 64/2024, čl. 3–5).

Pravilnik propisuje minimalne uvjete prostora: u sjedištu i ispostavi prostoriju za reanimaciju (ambulantu) od najmanje 20 m², natkriven prostor za vozila u smjeni, a na ulazu u svaku ispostavu javno dostupan automatski vanjski defibrilator te audio i videonadzor ulaza spojen s MPDJ-om. Zavodi provode i sanitetski prijevoz, s vlastitom prijavno-dojavnom jedinicom.

Izvanbolnička i bolnička hitna medicina

Medicinska prijavno-dojavna jedinica (MPDJ)

MPDJ je „mozak” izvanbolničke HMS: zaprima sve pozive na 194, određuje stupanj hitnosti, upućuje odgovarajući tim i koordinira timove na terenu. Prijem hitnog poziva temelji se na Hrvatskom indeksu prijema hitnog poziva za MPDJ (HHMS). MPDJ upućuje i timove helikopterske hitne medicinske službe, a dispečer pozivatelju daje telefonske upute – npr. za kompresije prsnog koša.

U MPDJ-u mogu raditi doktor medicine (i specijalist hitne medicine), magistar ili prvostupnik sestrinstva (sa specijalističkim usavršavanjem iz hitne medicine ili bez njega) te medicinska sestra/tehničar. Prema pravilniku MPDJ mora imati najmanje dvije telefonske linije 194 po dispečeru u smjeni, TETRA radio-komunikaciju, sustav za praćenje lokacije timova HMS-a i sanitetskog prijevoza, snimanje razgovora te rezervno napajanje za najmanje 48 sati (NN 64/2024, čl. 7. i 9.).

O komunikaciji u MPDJ-u HZHM je 2026. objavio praktični priručnik – vidi vijest Novi priručnik HZHM-a za komunikaciju u MPDJ-u.

Izvanbolnička hitna medicinska služba – timovi

Vrste i sastav timova propisuje Pravilnik o standardima i normativima (NN 64/2024), čl. 7:

Članovi timova moraju u roku od 30 dana od početka rada završiti propisane edukacijske programe HZHM-a, a radnici u MPDJ-u i u helikopterskoj službi prije početka rada. Bez važeće potvrdnice o edukaciji ne mogu biti raspoređeni na ta radna mjesta (čl. 8).

Vozila, oprema i lijekovi

• Propisano je jedno cestovno vozilo na svaka tri tima, a osnivači zavoda moraju godišnje osigurati sredstva za nabavu najmanje 20 % potrebnog broja vozila (čl. 13).
• Vozila izvanbolničke HMS su tip B prema normi HRN EN 1789 (medicinski automobili i njihova oprema).
• Opremu vozila, plovila i helikoptera određuje Standard medicinske opreme, medicinskih uređaja i pribora HZHM-a (NN 12/2025) – od defibrilatora, aspiratora i transportnog ventilatora do opreme za imobilizaciju i setova za dišni put.
• Pravilnik propisuje i popis minimalno potrebnih lijekova za Tim 1 (čl. 15), a lijekove Tima 2 određuje pravilnik o specijalističkom usavršavanju prvostupnika sestrinstva u hitnoj medicini.

Na portalu su opisani uređaji iz standarda, npr. defibrilatori LIFEPAK 15 i ZOLL E serija i mehanički transportni ventilatori.

Helikopterska hitna medicinska služba (HHMS)

Civilna helikopterska hitna medicinska služba nadopunjuje zemaljsku i pomorsku HMS. Nositelj projekta je Ministarstvo zdravstva, u partnerstvu s HZHM-om i uz tehničku pomoć Europske komisije; uslugu leta pruža konzorcij EliFriulia S.p.A., Eliance Helicopter Global Services SL i Eli-Adriatik d.o.o., s kojim su sklopljeni ugovori na sedam godina za sve četiri baze (hhms.hr). Do uspostave civilne službe hitni helikopterski prijevoz provodio se u suradnji s Ministarstvom obrane i MUP-om, a ta suradnja se nastavlja.

Baze (hhms.hr – baze):

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji uslugu i dalje pruža MUP iz baze u Zračnoj luci Dubrovnik. Za prihvat helikoptera kod bolnica služe helidromi KBC-a Split (Firule), KBC-a Rijeka (Delta), KB Dubrava te privremena površina kod KBC-a Osijek.

Posada: pilot i tehničko osoblje (osigurava pružatelj usluge) te liječnik i prvostupnik ili magistar sestrinstva, koje osiguravaju Nastavni zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba i zavodi Osječko-baranjske, Primorsko-goranske i Splitsko-dalmatinske županije. Liječnici su pretežno specijalisti hitne medicine te anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine (hhms.hr – posada); pravilnik sastav tima propisuje u čl. 7. st. 8.

Vrste intervencija:

• primarna – MPDJ odmah po primitku poziva upućuje tim HHMS-a na mjesto događaja, samostalno ili istodobno sa zemaljskim timom; bolesnik se prevozi u akutnu bolnicu najviše razine;
• sekundarna – na zahtjev zemaljskog tima helikopter preuzima bolesnika na dogovorenom mjestu susreta;
• međubolnički prijevoz hitnog bolesnika prema zadanim kriterijima.

Od početka rada do srpnja 2026. HHMS je obavio 4368 intervencija – Split 1817, Rijeka 1490, Zagreb 712 i Osijek 349 (tportal, 22. 7. 2026.), a od lipnja do kolovoza 2026. ukupno 794 (hhms.hr).

Pomorska hitna medicinska služba – brze brodice

Hitna pomorska medicinska služba zbrinjava bolesnike na otocima i moru. Projekt Ministarstva zdravstva, s partnerima Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture i HZHM-om, osigurao je šest brzih brodica sa stalnim lukama u Malom Lošinju, Rabu, Zadru, Šibeniku, Supetru i Dubrovniku (Ministarstvo zdravstva). Projekt je završen predajom šeste brodice u Supetru u studenome 2023. (Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU).

Brodice su duge 15 metara, izgrađene u šibenskom brodogradilištu Iskra; mogu prevesti 9 osoba i još dvije na nosilima, a predviđena je i suradnja s helikopterom s podizanjem nosila s palube. Najavljena je nabava još pet brodica za područja Splita, Pule, Senja te otoka Hvara i Korčule.

Tim pomorske HMS čine doktor medicine (ili specijalist hitne medicine) i prvostupnik sestrinstva ili medicinska sestra (NN 64/2024, čl. 7). Plovilo mora imati propisanu opremu za imobilizaciju, kisik učvršćen u plovilu, dijagnostičke uređaje, setove i komunikacijsku opremu (čl. 13). Do srpnja 2026. brodice su obavile 1282 intervencije – najviše na području Brača (575) i Šibenika (255) (tportal).

Objedinjeni hitni bolnički prijem (OHBP)

OHBP je ustrojstvena jedinica bolnice u kojoj se obavlja bolnička hitna medicina – na jednom mjestu primaju se, trijažiraju i zbrinjavaju hitni pacijenti, bez obzira na to koja će ih specijalnost dalje liječiti. Za psihijatriju, pedijatriju i ginekologiju hitni prijem osigurava se u ambulantama tih djelatnosti (NN 64/2024, čl. 17).

Prostor: prijem s trijažom i čekaonicom, prostorija za reanimaciju (najmanje 20 m², blizu ulaza), prostori za akutne i subakutne pacijente, prostorija za izolaciju, središnji nadzor te prostorija za intervencije i male zahvate. OHBP ima najmanje pet ležaja, a broj raste s brojem pacijenata 1.–3. trijažne kategorije (npr. do 10 000 godišnje – najmanje 5 ležaja, do 50 000 – najmanje 30) (čl. 18).

Osoblje (24 sata dnevno, čl. 19):

• 1 specijalist hitne medicine na 5 ležaja (iznimno i drugi doktori i specijalisti), a voditelj OHBP-a je specijalist hitne medicine;
• 1 medicinska sestra/tehničar na svaki ležaj za akutne pacijente i za reanimaciju te 1 na svaka 3 ležaja za subakutne;
• najmanje trećina medicinskih sestara/tehničara su prvostupnici ili magistri sestrinstva;
• specijalisti svih grana dužni su konzilijarno sudjelovati u radu OHBP-a.

Trijaža

Na ulazu u OHBP trijažna sestra/tehničar prema vitalnim znakovima i kratkoj anamnezi određuje koliko pacijent može sigurno čekati na liječnički pregled. U Hrvatskoj se koristi australsko-azijska trijažna ljestvica (ATS) s pet kategorija. Trijažu može raditi magistar ili prvostupnik sestrinstva s najmanje godinu dana iskustva u hitnoj medicini ili medicinska sestra/tehničar s najmanje tri godine iskustva, uz završenu propisanu edukaciju iz trijaže (čl. 19).

Najdulje vrijeme čekanja prema smjernici australsko-azijskog koledža hitne medicine (ACEM). Kategorija ne ovisi o tome koliko će pretraga pacijent kasnije trebati, nego o tome koliko sigurno može čekati.

Propisi

• Zakon o zdravstvenoj zaštiti – temeljni zakon, na temelju kojeg se donose pravilnici o hitnoj medicini.
• Uredba o osnivanju Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (NN 28/2009).
• Pravilnik o standardima i normativima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje djelatnosti hitne medicine i djelatnosti sanitetskog prijevoza (NN 64/2024) – timovi, MPDJ, vozila, plovila, helikopteri, OHBP, sanitetski prijevoz, minimalni lijekovi.
• Standard medicinske opreme, medicinskih uređaja i pribora za obavljanje djelatnosti izvanbolničke hitne medicine (NN 12/2025).

Izvori

• Vlada Republike Hrvatske: Uredba o osnivanju Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu. Narodne novine 28/2009.
• Ministarstvo zdravstva: Pravilnik o standardima i normativima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje djelatnosti hitne medicine i djelatnosti sanitetskog prijevoza. Narodne novine 64/2024.
• Hrvatski zavod za hitnu medicinu: Standard medicinske opreme, medicinskih uređaja i pribora za obavljanje djelatnosti izvanbolničke hitne medicine. Narodne novine 12/2025.
• gov.hr: 194 – Hitna medicinska služba.
• Helikopterska hitna medicinska služba: HHMS, Baze, Posada i intervencije, Helikopteri.
• Ministarstvo zdravstva: Uspostava hitne pomorske medicinske službe brzim brodicama.
• Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU: Isporučena 6. brza brodica za Hitnu pomorsku medicinsku službu, 2023.
• tportal (Hina): Helikopterska i pomorska hitna medicinska služba obavile više od 5600 intervencija, 22. 7. 2026.
• Australasian College for Emergency Medicine: Policy on the Australasian Triage Scale.