Preskoči na sadržaj
Hitna medicinska služba portalHMS portal
Pregled teme

Bradikardija: algoritam i postupak prema ERC-u 2025

Ažurirano , 9 min čitanja

EKG traka potpunog AV bloka: P-valovi i široki QRS kompleksi bez međusobne veze, uz naslov Bradikardija, ERC 2025.

Bradikardija je srčana frekvencija manja od 60 u minuti. Sama po sebi nije bolest. Kod sportaša, u snu ili uz beta-blokatore može biti potpuno bezopasna (HZHM 2018). Opasna je kad je frekvencija preniska za potrebe organizma ili kad ritam prijeti prijeći u asistoliju.

Algoritam Europskog vijeća za reanimaciju (ERC 2025) odgovara na dva pitanja:

  1. Ima li pacijent znakove ugroženosti?
  2. Postoji li rizik od asistolije?

Uzroci

Srčani:

  • ishemija i infarkt miokarda, osobito donji (inferiorni) infarkt;
  • bolest sinusnog čvora;
  • AV blokovi, degenerativna bolest provodnog sustava;
  • stanje nakon operacije srca, transplantirano srce.

Nesrčani:

  • vazovagalna reakcija (bol, povraćanje, mokrenje, sukcija dišnih putova);
  • hipoksija, osobito kod djece;
  • hipotermija (vidi Hipotermija);
  • hiperkalijemija i drugi poremećaji elektrolita;
  • povišen intrakranijalni tlak (Cushingova trijada: hipertenzija, bradikardija, nepravilno disanje; vidi Ozljeda glave);
  • hipotireoza;
  • ozljeda vratne kralježnice i leđne moždine (vidi Neurogeni šok).

Lijekovi i otrovanja:

  • beta-blokatori, blokatori kalcijskih kanala (verapamil, diltiazem), digoksin, amiodaron;
  • klonidin, opioidi;
  • organofosfati (insekticidi) – vidi Trovanje organofosfatima.

Procjena i postupak na terenu

  1. ABCDE procjena.
  2. Monitor: EKG, krvni tlak, SpO₂.
  3. Kisik samo ako je SpO₂ ispod 94 %. Cilj je 94–98 %, a kod rizika hiperkapnije (npr. KOPB) 88–92 % (BTS 2017); vidi Primjena kisika.
  4. Venski put.
  5. 12-kanalni EKG: vrsta bradikardije, AV blok, znakovi infarkta, hiperkalijemija (vidi EKG na terenu).
  6. Glukoza u krvi i temperatura.
  7. Popis lijekova: što pacijent uzima i je li netko uzeo tuđe tablete.
  8. Prepoznati i liječiti reverzibilne uzroke, npr. poremećaje elektrolita.
  9. Procijeniti znakove ugroženosti i rizik od asistolije (dolje) i prema tome liječiti.

Znakovi ugroženosti

Pacijent je ugrožen ako ima barem jedan od ovih znakova (ERC 2025):

  1. Šok: hipotenzija (npr. sistolički tlak ispod 90 mmHg) uz znakove loše perfuzije.
  2. Sinkopa.
  3. Ishemija miokarda: bol u prsima ili promjene na 12-kanalnom EKG-u.
  4. Teško zatajivanje srca: plućni edem, nabrekle vratne vene.
  5. Bradikardija odmah nakon povrata spontane cirkulacije (ROSC).

Rizik od asistolije

Čak i kad pacijent nema znakova ugroženosti, sljedeći nalazi upućuju na rizik da ritam prijeđe u asistoliju (RCUK/ERC algoritam 2025):

  • nedavna asistolija;
  • AV blok 2. stupnja Mobitz II;
  • potpuni AV blok sa širokim QRS-om;
  • ventrikularna pauza dulja od 3 sekunde.

Algoritam za bradikardiju prema ERC 2025. Nakon ABCDE procjene provjeriti znakove ugroženosti (šok, sinkopa, ishemija miokarda, teško zatajivanje srca, stanje odmah nakon ROSC-a), a ako ih nema, rizik od asistolije (nedavna asistolija, Mobitz II, potpuni AV blok sa širokim QRS-om, pauza dulja od 3 s). Ako je odgovor da na bilo koje pitanje: atropin 0,5 mg i.v. Ako odgovor nije zadovoljavajući, privremene mjere: atropin do 3 mg, izoprenalin 5 µg/min, adrenalin 2–10 µg/min, drugi lijekovi i transkutana elektrostimulacija. Za sve pacijente: praćenje, liječenje uzroka, stručna pomoć i razmotriti transvensku elektrostimulaciju.

Liječenje

Atropin

Ako postoje znakovi ugroženosti ili rizik od asistolije:

  1. atropin 0,5 mg (500 µg) i.v. (ERC 2025);
  2. procijeniti odgovor;
  3. ako treba, ponavljati svakih 3–5 minuta, do ukupno 3 mg.

Ako je odgovor zadovoljavajući: praćenje, liječenje uzroka i prijevoz uz stručnu pomoć.

I priručnik HZHM-a kod infranodalnog potpunog AV bloka navodi odmah transkutanu elektrostimulaciju, bez atropina.

Oprezno kod akutne ishemije ili infarkta: tahikardija koju atropin može izazvati povećava potrošnju kisika u miokardu i može pogoršati ishemiju (HZHM 2018). Koristite najmanju djelotvornu dozu. Doze atropina manje od 0,5 mg kod odraslih mogu paradoksalno dodatno usporiti srce (isti izvor).

Kad atropin ne djeluje: privremene mjere

Lijek Doza Kada NN 64/2024
Atropin 0,5 mg i.v., ponavljati svakih 3–5 min, do 3 mg Prvi izbor na popisu
Izoprenalin 5 µg/min i.v. (početna doza) Lijek drugog izbora nije na popisu
Adrenalin 2–10 µg/min i.v. Lijek drugog izbora na popisu
Aminofilin 100–200 mg polako i.v. Transplantirano srce, ozljeda leđne moždine na popisu (uz napomenu „samo za bradiaritmije … rezistentnih na atropin”; kod transplantiranog srca atropin se ne daje)
Glukagon Trovanje beta-blokatorima: početno 3–10 mg i.v. u bolusu prema priručniku HZHM-a (2018); inače prema lokalnom protokolu Bradikardija zbog beta-blokatora ili blokatora kalcijskih kanala na popisu
Dopamin Prema lokalnom protokolu Druga mogućnost (RCUK/ERC) nije na popisu
Glikopironij Prema lokalnom protokolu Zamjena za atropin nije na popisu

Doze izoprenalina, adrenalina i aminofilina prema ERC-u 2025, a doza glukagona prema priručniku HZHM-a; dopamin, glukagon i glikopironij kao mogućnosti prema RCUK-u 2025. Izoprenalin, dopamin i glikopironij nisu na popisu NN 64/2024 (čl. 15.) – prema dostupnosti i lokalnom protokolu.

Infuzija adrenalina: npr. 1 mg u 100 ml (10 µg/ml) – 2–10 µg/min odgovara 12–60 ml/h. Dok se infuzija priprema, pripremiti i elektrostimulaciju. Više u članku Adrenalin.

Elektrostimulacija

  • Kod nestabilnog pacijenta sa simptomatskom bradikardijom koja ne reagira na lijekove: rana transvenska elektrostimulacija u bolnici (ERC 2025).
  • Transkutana elektrostimulacija služi kao premosnica do transvenske, ili kad transvenska nije odmah dostupna. Na terenu je to jedina mogućnost. I AHA 2025 navodi da transkutana stimulacija može biti učinkovita dok se pacijent priprema za transvensku (AHA 2025).

Transkutana elektrostimulacija. Na gornjoj traci impulsi stimulatora nisu praćeni QRS kompleksom, što znači da nema hvatanja i treba povećati struju. Na donjoj traci iza svakog impulsa slijedi široki QRS i T-val, što je električno hvatanje. Postupak: elektrode antero-posteriorno ili antero-lateralno, način rada na zahtjev s frekvencijom 60–70/min, povećavati struju do hvatanja, potvrditi femoralni puls, struju ostaviti malo iznad praga, analgezija i sedacija.

Postupak transkutane elektrostimulacije:

  1. Objasniti postupak i budnom pacijentu dati analgeziju i/ili sedaciju prema lokalnom protokolu – stimulacija je bolna.
  2. Elektrode postaviti antero-posteriorno ili antero-lateralno, prema uputama proizvođača. Kod ugrađenog elektrostimulatora ili ICD-a elektrode ne stavljati preko uređaja.
  3. Spojiti i EKG elektrode monitora. LIFEPAK 15 i ZOLL E serija za stimulaciju na zahtjev traže zaseban EKG kabel (vidi LIFEPAK 15 i ZOLL E serija).
  4. Način rada „na zahtjev” (demand), frekvencija obično 60–70/min (tvornički 60/min na LIFEPAK-u 15, 70/min na ZOLL-u), prema lokalnom protokolu.
  5. Struju povećavati od 0 mA dok iza svakog impulsa ne slijedi široki QRS: to je električno hvatanje.
  6. Potvrditi mehaničko hvatanje: puls koji odgovara frekvenciji stimulatora. Puls pipati na femoralnoj arteriji, jer kontrakcije mišića izazvane stimulacijom na vratu lažno nalikuju karotidnom pulsu (SF EMSA).
  7. Kad su postignuta oba hvatanja, struju podići za 5–10 mA iznad praga (isti protokol), prema uputi proizvođača.
  8. Pacijenta ne ostavljati bez nadzora: prag se mijenja i hvatanje se može izgubiti. Tehnika i pogreške: Defibrilacija, kardioverzija i elektrostimulacija.

Ako se na monitoru vidi „asistolija”, pažljivo potražite P-valove. Za razliku od prave asistolije, asistolija s P-valovima (ventrikularni zastoj) vjerojatnije će reagirati na elektrostimulaciju (ERC 2025).

Kod pacijenta koji već ima ugrađen elektrostimulator vidi Pacijent s elektrostimulatorom ili ICD-om na terenu.

Stabilan pacijent

Pacijent bez znakova ugroženosti i bez rizika od asistolije:

  • praćenje na monitoru tijekom prijevoza;
  • traženje i liječenje uzroka (lijekovi, elektroliti, hipotermija, ishemija);
  • prijevoz na procjenu.

Kod stabilnog pacijenta s Mobitzom II ili potpunim AV blokom HZHM preporučuje unaprijed zalijepiti elektrode za transkutanu elektrostimulaciju, bez uključivanja, za slučaj da pacijent postane nestabilan (HZHM 2018).

Fiziološka bradikardija (sportaš, san) bez simptoma ne traži liječenje.

AV blokovi na EKG-u

Ritam EKG Rizik
Sinusna bradikardija P-val ispred svakog QRS-a, PR normalan Mali, ovisi o uzroku
AV blok 1. stupnja PR dulji od 0,20 s, svaki P provodi Mali
Mobitz I (Wenckebach) PR se postupno produljuje dok jedan P ne provede Obično mali, često kod donjeg infarkta
Mobitz II PR jednak, povremeno P bez QRS-a Rizik od asistolije
AV blok 3. stupnja P i QRS potpuno neovisni, nadomjesni ritam Rizik od asistolije, osobito sa širokim QRS-om

Pet shematskih EKG traka: sinusna bradikardija oko 44/min, AV blok prvog stupnja s produljenim jednakim PR intervalom, Mobitz I s PR intervalom koji se produljuje do ispadanja QRS-a, Mobitz II s jednakim PR intervalom i povremenim P-valom bez QRS-a te potpuni AV blok s P-valovima neovisnima o širokim QRS kompleksima frekvencije oko 35/min.

Djeca

Kod djece je bradikardija najčešće znak hipoksije i nadolazećeg srčanog zastoja, a ne primarna bolest srca.

  1. Prvo otvoriti dišni put, ventilirati i oksigenirati.
  2. Ako je frekvencija ispod 60/min s lošom perfuzijom unatoč odgovarajućoj respiracijskoj potpori, započeti kompresije prsnog koša, i kad se puls još pipa (ERC 2025 PLS).
  3. Razmotriti adrenalin u malim i.v. bolusima (npr. 1–2 µg/kg) ili u infuziji.
  4. Atropin samo kod bradikardije zbog pojačanog tonusa vagusa ili bolesti provodnog sustava: 20 µg/kg i.v., najviše 0,5 mg.
  5. Transkutanu elektrostimulaciju razmotriti samo u posebnim slučajevima, npr. kod potpunog AV bloka ili bolesti sinusnog čvora.
  6. Rano zatražiti savjet dječjeg kardiologa.

Vidi Reanimacija djece.

Česte pogreške na terenu

  • Atropin u potpuni AV blok sa širokim QRS-om i čekanje na učinak umjesto elektrostimulacije.
  • Doze atropina manje od 0,5 mg, koje mogu paradoksalno usporiti srce.
  • Karotidni puls kao potvrda hvatanja pri elektrostimulaciji.
  • Elektrostimulacija bez analgezije.
  • Previđena hiperkalijemija (šiljasti T-valovi, široki QRS) ili predoziranje lijekovima.
  • Kod djeteta: lijekovi prije ventilacije.
  • „Asistolija” bez provjere P-valova.

Ukratko

  • Dva pitanja: znakovi ugroženosti i rizik od asistolije.
  • Atropin 0,5 mg i.v., ponavljati svakih 3–5 min do 3 mg. Ne kod transplantiranog srca ni kod AV bloka visokog stupnja sa širokim QRS-om.
  • Drugi izbor: adrenalin 2–10 µg/min ili izoprenalin 5 µg/min (nije na popisu NN 64/2024), uz transkutanu elektrostimulaciju.
  • Elektrostimulacija: povećavati struju do hvatanja, potvrditi femoralni puls, struju 5–10 mA iznad praga, dati analgeziju.
  • Kisik samo kod SpO₂ ispod 94 %.
  • Kod djece je bradikardija znak hipoksije: prvo ventilacija i kisik, kod frekvencije ispod 60/min s lošom perfuzijom kompresije.

Više u člancima Tahikardije s pulsom, Fibrilacija atrija, Akutni koronarni sindrom i STEMI i Kratkotrajni gubitak svijesti – sinkopa.

Izvori

  • Soar J, Böttiger BW, Carli P i sur.: European Resuscitation Council Guidelines 2025 Adult Advanced Life Support. Resuscitation, 2025;215 (Suppl 1):110769. DOI: 10.1016/j.resuscitation.2025.110769
  • European Resuscitation Council: Guidelines 2025 Paediatric Life Support. Resuscitation, 2025;215 (Suppl 1):110767. DOI: 10.1016/j.resuscitation.2025.110767
  • Resuscitation Council UK: Adult bradyarrhythmia algorithm. Resuscitation Guidelines 2025. resus.org.uk (PDF)
  • Wigginton JG, Agarwal S, Bartos JA i sur.: Part 9: Adult Advanced Life Support. 2025 American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care. Circulation, 2025;152(Suppl 2):S538–S577. DOI: 10.1161/CIR.0000000000001376
  • O’Driscoll BR, Howard LS, Earis J, Mak V: BTS guideline for oxygen use in adults in healthcare and emergency settings. Thorax, 2017;72(Suppl 1):ii1–ii90. DOI: 10.1136/thoraxjnl-2016-209729
  • San Francisco Emergency Medical Services Agency: Protocol 7.18 Transcutaneous Pacing (Public Comment, travanj 2024.). sf.gov
  • Hrvatski zavod za hitnu medicinu: Izvanbolnička hitna medicinska služba – Priručnik za doktore medicine, poglavlja 3.2, 8.7 i 10.1. Zagreb, 2018. hzhm.hr (PDF)
  • Ministarstvo zdravstva RH: Pravilnik o standardima i normativima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje djelatnosti hitne medicine i djelatnosti sanitetskog prijevoza. Narodne novine 64/2024

Doze i postupke provjeriti prema važećim smjernicama, uputi o lijeku i lokalnom protokolu.

Zadnja provjera sadržaja: . Pravila: O portalu

Postavke privole

Odaberite što smijemo koristiti. Izbor možete promijeniti u bilo kojem trenutku preko poveznice „Postavke kolačića” u podnožju.

Nužno

Pamti vaše postavke tamnog načina, pristupačnosti i ovaj izbor. Sprema se samo u vašem pregledniku i nikamo se ne šalje.

Vanjski mediji

Videi s YouTubea i Vimea učitavaju se odmah. Ti servisi mogu postaviti svoje kolačiće i primiti vašu IP adresu. Bez ovoga se svaki video učitava tek kad kliknete „Pokreni video”.

Pristupačnost

Veličina teksta

100 %
Izjava o pristupačnosti