Ozljede od eksplozija

Eksplozije mogu izazvati ozbiljne i raznolike ozljede zbog sile i učinaka koje stvaraju. Ozljede od eksplozija dijele se prema mehanizmu nastanka u četiri skupine (CDC, 2003). Isti ozlijeđeni često ima ozljede iz više skupina. Eksplozije u zatvorenom prostoru (zgrade, rudnici, vozila) uzrokuju teže ozljede i veću smrtnost nego eksplozije na otvorenom (CDC, 2003). Opća načela mehanizama opisana su u članku mehanizmi nastanka ozljeda.

1. Primarne ozljede

Primarne ozljede uzrokovane su izravnim djelovanjem udarnog vala (naglog porasta tlaka) na tijelo. Najosjetljiviji su organi koji sadrže plin – pluća, srednje uho i crijeva (CDC, 2003).

• Pluća („blast lung”): krvarenje i edem pluća, ruptura alveola, pneumotoraks i zračna embolija. To je najčešća smrtonosna ozljeda među onima koji prežive početnu eksploziju, a znakovi se mogu pojaviti i do 48 sati kasnije (CDC, 2003). Simptomi su zaduha, kašalj, iskašljavanje krvi i bol u prsima, a znakovi tahipneja, hipoksija, cijanoza, piskanje, oslabljen šum disanja i hemodinamska nestabilnost (CDC, 2009). Ozljeda pluća može postojati i bez vidljive vanjske ozljede prsnog koša (CDC MMWR, 2005).
• Uho: perforacija bubnjića najčešća je ozljeda srednjeg uha, uz šum u ušima i gubitak sluha. Izolirana perforacija bubnjića nije pokazatelj težine ozljede, pa se na temelju nje ne može ni potvrditi ni isključiti ozljeda pluća ili crijeva (CDC, 2003). Zbog gluhoće ozlijeđenom ponekad treba pisati upute.
• Trbuh: krvarenje i perforacija crijeva. Znakovi su u početku često tihi, a perforacija se može razviti i 24–48 sati nakon eksplozije (CDC/ACEP, 2007) – vidi ozljede trbuha.
• Mozak i oko: potres mozga i blaga traumatska ozljeda mozga (simptomi mogu nalikovati PTSP-u), ruptura očne jabučice (CDC, 2003).

2. Sekundarne ozljede

Sekundarne ozljede uzrokovane su krhotinama i dijelovima eksplozivne naprave koje eksplozija razbaca.

• Probojne rane: krhotine mogu probiti kožu i uzrokovati duboke rane s ozljedom unutarnjih organa i velikim krvarenjem. Mala ulazna rana može skrivati tešku ozljedu.
• Ozljede očiju: do 10 % preživjelih ima značajnu ozljedu oka, a probojna ozljeda oka može biti neupadljiva (CDC, 2003) – vidi ozljede oka.

3. Tercijarne ozljede

Tercijarne ozljede nastaju kad udarni val („vjetar eksplozije”) odbaci tijelo o tlo ili predmete.

• Kontuzije, prijelomi i traumatske amputacije. Traumatska amputacija bilo kojeg uda znak je višestrukih ozljeda (CDC, 2003).
• Ozljede glave: zatvorene i otvorene ozljede mozga – vidi ozljeda glave.

4. Kvartarne ozljede

Kvartarne ozljede uključuju sve ostale ozljede i bolesti povezane s eksplozijom koje nisu obuhvaćene prethodnim skupinama (CDC, 2003).

• Opekline: plamen i vrući plinovi mogu uzrokovati teške opekline.
• Prignječenje (crush) pri urušavanju zgrade: pacijent može izgledati dobro dok je ukliješten, a nakon oslobađanja naglo se pogoršati (CDC/ACEP, 2007).
• Udisanje dima, kemikalija ili prašine može uzrokovati respiratorne probleme.
• Psihološke posljedice: posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) i drugi psihološki problemi.

Prva pomoć kod ozljeda od eksplozija

1. Procjena sigurnosti

• Sigurnost mjesta događaja: ne prilaziti dok nadležne službe ne potvrde da je mjesto sigurno. Paziti na druge eksplozivne naprave, urušavanje, požar, plin i mogući kemijski ili radiološki sadržaj („prljava bomba”) (CDC/ACEP, 2007).
• Zaštitna oprema: ako je dostupna, koristite osobnu zaštitnu opremu.
• Pozovite pomoć: nazovite 194 ili 112 i javite broj ozlijeđenih i opasnosti. Kod više ozlijeđenih zdravstveni djelatnici provode trijažu prema protokolu za masovne nesreće (CDC, 2009).

2. Zaustavljanje krvarenja i provjera životnih funkcija

• Kontrola krvarenja – prvo: snažan izravni pritisak na ranu; kod krvarenja s uda koje ugrožava život turniket što prije, 5–7 cm iznad rane, ne preko zgloba (ERC 2025). Detaljno u članku zaustavljanje vanjskog krvarenja.
• Svijest i disanje: osoba koja ne reagira i ne diše normalno – započeti oživljavanje i tražiti AVD. Kod srčanog zastoja nakon ozljede liječe se reverzibilni uzroci – vidi traumatski srčani zastoj.

3. Zbrinjavanje ozljeda

• Rane prsnog koša: otvorenu ranu prsnog koša ostaviti nepokrivenu; ako je dostupan i ako ste osposobljeni, postaviti specijalizirani zavoj s ventilom (ERC 2025).
• Zabodene krhotine ne vaditi – stabilizirati ih zavojem.
• Rane i prijelomi: rane pokriti sterilnim zavojem ili čistom tkaninom, prijelome imobilizirati udlagama ili improviziranim materijalom.
• Opekline: hladiti tekućom vodom, a ozlijeđenog grijati – vidi zbrinjavanje opeklina.

4. Sprječavanje pogoršanja šoka

• Položaj: ozlijeđenu osobu ostaviti da leži na leđima. Noge ne podizati – smjernice podizanje nogu ne preporučuju kod ozlijeđenih (ERC 2025).
• Održavanje tjelesne topline: skinuti mokru odjeću i pokriti osobu dekom ili suhom odjećom (ERC 2025).

Zbrinjavanje u hitnoj medicinskoj službi

• Pregled ⟨C⟩ABCDE kao kod svakog teško ozlijeđenog – pregled ozlijeđenog.
• Kisik u visokom protoku svakom sa sumnjom na ozljedu pluća udarnim valom. Ventilacija pozitivnim tlakom može izazvati rupturu alveola, pneumotoraks i zračnu emboliju – ako je potrebna, provoditi je oprezno. Tenzijski pneumotoraks odmah dekomprimirati (CDC, 2009) – tenzijski pneumotoraks.
• Tekućina razborito: prevelik volumen pogoršava ozljedu pluća (CDC, 2009). Kod krvarenja vrijedi restriktivna nadoknada – ciljni sistolički tlak 80–90 mmHg bez ozljede mozga, a kod teške ozljede mozga MAP ≥ 80 mmHg (europska smjernica 2023); na terenu titrirati do opipljivog centralnog pulsa (NICE NG39).
• Traneksamična kiselina kod krvarenja: 1 g i.v. kroz 10 minuta što prije, unutar 3 sata od ozljede, zatim 1 g kroz 8 sati (europska smjernica 2023). Na popisu je obaveznih lijekova tima (NN 64/2024). Detaljno u članku hemoragijski šok.
• Zračna embolija (može se očitovati kao moždani udar, infarkt, sljepoća ili ozljeda kralježnične moždine, CDC 2003): kisik u visokom protoku i položaj na lijevi bok ili potrbuške (CDC, 2009).
• Brzi prijevoz u odgovarajuću ustanovu prema planu za masovne nesreće (CDC, 2009). Svaka osoba izložena udarnom valu treba liječnički pregled (rendgen pluća, pregled uha), i kad nema vidljivih ozljeda – ozljede pluća i crijeva mogu se očitovati kasnije (CDC, 2003). Bolnici prenijeti okolnosti eksplozije (zatvoren prostor, moguće toksične tvari).

Prevencija ozljeda od eksplozija

Redovita edukacija o sigurnosti i prvoj pomoći, sigurnosni protokoli u radnom okruženju i odgovarajuća zaštitna oprema u potencijalno opasnim područjima smanjuju rizik od eksplozija i težinu ozljeda.

Razumijevanje ovih mehanizama i pravilna primjena prve pomoći mogu značajno smanjiti rizik od ozbiljnih posljedica kod ozljeda uzrokovanih eksplozijama.

Izvori

• Centers for Disease Control and Prevention: Explosions and Blast Injuries: A Primer for Clinicians. Atlanta: CDC, 2003.
• Centers for Disease Control and Prevention: Blast Lung Injury: An Overview for Prehospital Care Providers. CDC, 2009 (objavljeno na stranicama ACEP-a).
• Centers for Disease Control and Prevention: Blast Lung Injury: What Clinicians Need to Know. MMWR, 2005;54(29):724.
• American College of Emergency Physicians / CDC: Bombings: Injury Patterns and Care – Pocket Guide. ACEP, 2007.
• DePalma RG, Burris DG, Champion HR, Hodgson MJ: Blast injuries. New England Journal of Medicine, 2005;352:1335–1342.
• Djärv T, Rogers J, Semeraro F i sur.: European Resuscitation Council Guidelines 2025: First Aid. Resuscitation, 2025;215:110752.
• Rossaint R, Afshari A, Bouillon B i sur.: The European guideline on management of major bleeding and coagulopathy following trauma: sixth edition. Critical Care, 2023;27:80.
• National Institute for Health and Care Excellence: Major trauma: assessment and initial management (NG39). London: NICE, 2016.
• Ministarstvo zdravstva: Pravilnik o standardima i normativima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje djelatnosti hitne medicine i djelatnosti sanitetskog prijevoza. Narodne novine 64/2024.

U hitnom slučaju nazovite 194 ili 112. Doze i postupke provjeriti prema važećim smjernicama, uputi o lijeku i lokalnom protokolu.