Preskoči na sadržaj
Hitna medicinska služba portalHMS portal
Pregled teme

Somnolencija, blagi poremećaj svijesti

Ažurirano , 6 min čitanja

Žena spava naslonjena na laptop pokraj šalice i bilježnice.

Somnolencija je najblaži stupanj kvantitativnog poremećaja svijesti. Pacijent je izrazito pospan, ali ga se može probuditi umjerenim podražajem, glasom ili dodirom. Kad ga se ostavi na miru, ponovno tone u san (Tindall 1990). U engleskoj literaturi isto se stanje često naziva lethargy (letargija). Kako se somnolencija odnosi prema soporu, komi i kvalitativnim poremećajima, opisano je u članku Svijest i poremećaji svijesti – AVPU, GCS i koma.

Pospanost nakon neprospavane noći nije somnolencija u ovom smislu. Zdrava osoba probudi se potpuno i odmah je orijentirana. U hitnoj medicini novonastalu pospanost treba smatrati znakom bolesti dok se ne dokaže suprotno, jer somnolencija često prethodi soporu i komi.

Kako izgleda

  • Oči su zatvorene ili se zatvaraju tijekom razgovora. Otvara ih na poziv ili dodir.
  • Odgovara na pitanja, ali usporeno, kratko ili s prekidima. Može biti i smeten.
  • Izvršava jednostavne naloge.
  • Bez podražaja ponovno zaspi.
  • AVPU: obično V, ponekad A uz usporenost. Ako je smeten, a prije nije bio, u ACVPU je to C (nova smetenost). I C i V nose 3 boda u NEWS2 (RCP NEWS2).
  • GCS je tek blago snižen, najčešće na račun otvaranja očiju i govora. Bilježi se po komponentama, npr. E3 V4 M6 = 13.

Hipoaktivni delirij može izgledati jednako: pacijent je povučen, tih i pospan, a svijest mu se mijenja tijekom sata ili dana (NICE CG103).

Zašto je somnolencija opasna

Somnolentan pacijent obično još štiti dišni put, ali stanje se može brzo pogoršati. Pospanost uz otežano disanje znači zatajenje disanja: kod astme pospanost, smetenost i cijanoza znače akutno životno ugrožen napadaj (GINA 2026). Neobjašnjena smetenost i uznemirenost mogu biti prvi znak hipoksemije ili hiperkapnije, a pospanost je znak zadržavanja CO₂. Normalna SpO₂ ne isključuje hiperkapniju, osobito kod pacijenta koji prima kisik (BTS 2017).

Poremećaj svijesti nikad ne pripisati samo alkoholu (HZHM 2018). Alkoholizirana osoba može imati i hipoglikemiju, ozljedu glave ili otrovanje drugom tvari.

Opasni uzroci

Uzrok Na što upućuje Što učiniti
Hipoglikemija dijabetes (inzulin, sulfonilureja), znojenje, neobično ponašanje izmjeriti glukozu; < 4,0 mmol/l liječiti odmah (JBDS 2023) – vidi Hipoglikemija
Hipoksija zaduha, cijanoza, niska SpO₂ kisik do 94–98 %
Hiperkapnija KOPB, opioidi i sedativi, iscrpljenost kod astme, plitko disanje kapnografija; kod rizika hiperkapnije cilj SpO₂ 88–92 % – vidi Kronična opstruktivna bolest pluća
Otrovanje ambalaža lijekova, uske zjenice i sporo disanje (opioidi), više osoba u zatvorenom prostoru (CO) Pristup otrovanom pacijentu, Trovanje opioidima, Trovanje ugljičnim monoksidom
Intrakranijsko krvarenje, moždani udar nagli početak, jaka glavobolja, povraćanje, žarišni ispad, nejednake zjenice, antikoagulansi Akutni moždani udar – prepoznavanje i izvanbolnički postupak, nakon pada Ozljeda glave
Sepsa, meningitis vrućica ili pothlađenost, ubrzano disanje, hipotenzija, osip Sepsa
Stanje nakon napadaja ugriz jezika, umokrenost, poznata epilepsija ako se svijest ne popravlja, misliti na nekonvulzivni status – Epileptički status
Ostalo hipotermija, hiperglikemija, zatajenje jetre ili bubrega Hipotermija, Hiperglikemija

Promijenjeno stanje svijesti jedan je od tri kriterija qSOFA, uz disanje ≥ 22/min i sistolički tlak ≤ 100 mmHg (Sepsis-3), ali qSOFA nije dovoljan kao jedini probir – vidi Sepsa.

Postupak na terenu

  1. Sigurnost mjesta. Ako je više osoba pospano ili bez svijesti u zatvorenom prostoru, posumnjati na plin (CO) i ne ulaziti bez zaštite.
  2. Pregled ABCDE. Za strukturiranu procjenu koristiti pristup ABCDE (ERC 2025 First Aid).
  3. A – dišni put. Pacijent koji govori ima prohodan dišni put. Slušati hrkanje i grgljanje – to su znakovi pogoršanja.
  4. B – disanje. Frekvencija i dubina disanja, SpO₂. Kisik prema ciljnoj vrijednosti: 94–98 %, a kod rizika hiperkapnije 88–92 % (BTS 2017). Kod pospanosti uz opioide, KOPB ili iscrpljenost dodati kapnografiju.
  5. C – cirkulacija. Puls, tlak, kapilarno punjenje, ritam na monitoru. Kod sumnje na otrovanje ili sinkopu snimiti 12-kanalni EKG.
  6. D – svijest. AVPU (ACVPU) i GCS po komponentama, zjenice, pokreti svih udova, test za moždani udar (ERC 2025 First Aid) i glukoza kod svakog poremećaja svijesti (HZHM 2018).
  7. E – izloženost. Temperatura, koža (osip, tragovi uboda, flasteri s lijekom), znakovi ozljede glave.
  8. Liječiti uzrok koji se može odmah ispraviti. Kod hipoglikemije glukoza prema članku Hipoglikemija. Na usta samo ako pacijent sigurno guta, a osobi koja ne reagira nikad ne davati šećer na usta zbog opasnosti od aspiracije (ERC 2025 First Aid). Kod opioida s usporenim disanjem nalokson prema članku Trovanje opioidima.
  9. Položaj. Ako pacijent tone u san i ne reagira primjereno, a diše normalno i nema sumnje na ozljedu, staviti ga u bočni položaj i nadzirati dišni put i disanje. Ako se disanje pogorša, okrenuti ga na leđa i po potrebi započeti KPR. Kod ozljede ili agonalnog disanja ne stavljati u bočni položaj (ERC 2025 First Aid).
  10. Ponavljati procjenu i bilježiti trend. Pad motoričkog odgovora za 1 ili više bodova znači značajno pogoršanje svijesti (prag iz smjernice za ozljedu glave, NICE NG232).
  11. Prijevoz. Pacijenta s novom somnolencijom nepoznatog ili neispravljenog uzroka prevesti u bolnicu i najaviti: GCS s komponentama, zjenice, glukoza, SpO₂, EtCO₂ ako je mjeren, dani lijekovi. Kada pacijent s hipoglikemijom smije ostati kod kuće, opisano je u članku Hipoglikemija.

Kada je potreban napredni dišni put

Somnolencija sama po sebi nije indikacija za napredni dišni put. Pacijent koji se budi na poziv obično ima očuvane zaštitne reflekse, a orofaringealni tubus postavlja se samo kod duboke nesvijesti bez zaštitnih refleksa (HZHM 2018). Stanje treba ponovno procijeniti ako:

  • svijest padne u sopor ili komu (GCS ≤ 8),
  • se izgube zaštitni refleksi dišnog puta,
  • disanje postane nedostatno unatoč kisiku,
  • se pojave napadaji ili povraćanje uz pad svijesti.

Kriteriji za intubaciju i razlike između ozljede glave i otrovanja opisani su u članku Sopor – teški poremećaj svijesti.

Ukratko

  • Somnolencija: pospan, budi se na poziv ili dodir, odgovara usporeno, bez podražaja ponovno zaspi. AVPU obično V.
  • Novonastala pospanost je znak bolesti i može brzo prijeći u sopor i komu.
  • Tražiti hipoglikemiju, hipoksiju, hiperkapniju, otrovanje, intrakranijsko krvarenje, sepsu i stanje nakon napadaja.
  • Glukoza i zjenice kod svakog pacijenta. Normalna SpO₂ na kisiku ne isključuje hiperkapniju.
  • Poremećaj svijesti nikad ne pripisati samo alkoholu.
  • Bočni položaj ako ne reagira primjereno i diše normalno, ali ne kod ozljede. Ponavljati GCS i bilježiti trend.

Izvori

Doze i postupke provjeriti prema važećim smjernicama, uputi o lijeku i lokalnom protokolu.

Zadnja provjera sadržaja: . Pravila: O portalu

Priručnici

Za informacije o priručnicima pošaljite nam upit.

Pošalji upit

Postavke privole

Odaberite što smijemo koristiti. Izbor možete promijeniti u bilo kojem trenutku preko poveznice „Postavke kolačića” u podnožju.

Nužno

Pamti vaše postavke tamnog načina, pristupačnosti i ovaj izbor. Sprema se samo u vašem pregledniku i nikamo se ne šalje.

Vanjski mediji

Videi s YouTubea i Vimea učitavaju se odmah. Ti servisi mogu postaviti svoje kolačiće i primiti vašu IP adresu. Bez ovoga se svaki video učitava tek kad kliknete „Pokreni video”.

Pristupačnost

Veličina teksta

100 %
Izjava o pristupačnosti