Preskoči na sadržaj
Hitna medicinska služba portalHMS portal
Pregled teme

Utapanje u djece

Ažurirano , 7 min čitanja

Utapanje je jedan od vodećih uzroka smrti u djece. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji u svijetu se godišnje utopi oko 300 000 ljudi, a djeca mlađa od 5 godina čine gotovo četvrtinu umrlih. Utapanje je četvrti vodeći uzrok smrti djece u dobi od 1 do 4 godine, a najveća stopa utapanja je kod djece do 4 godine (WHO). Mala djeca utapaju se najčešće u kadi, u trenutku kad odrasla osoba ne pazi, a dovoljno je i nekoliko centimetara vode. Utapanje se događa brzo i tiho (AAP).

Što je utapanje

Prema definiciji Svjetskog kongresa o utapanju (Amsterdam, 2002.), koju koristi i SZO, utapanje je proces respiratornog oštećenja zbog potapanja ili uranjanja u tekućinu. Kod potapanja (submerzije) glava je pod vodom, a glavni problemi su asfiksija i hipoksija. Kod uranjanja (imerzije) glava obično ostaje iznad vode, a glavni problemi su hipotermija i nestabilnost krvotoka (HZHM 2018).

Patofiziologija

Ključni problem je hipoksija. Dijete pod vodom najprije zadržava dah, zatim udiše vodu, a hipoksemija dovodi do gubitka svijesti, bradikardije i srčanog zastoja te, ako potraje, do metaboličke acidoze i oštećenja mozga. Zastoj je zato najčešće hipoksičan, a ne primarno srčani, pa je ventilacija temelj oživljavanja. Glavni medicinski problemi kod utapanja su hipoksija, hipovolemija i hipotermija (ERC 2025 – prva pomoć). Samo oko 6 % utopljenika u srčanom zastoju ima ritam koji se defibrilira.

Aspiracija vode česta je (oko 80 %), ali se pluća mogu ventilirati i uz veliku količinu vode u njima. Nakon izvlačenja iz vode, zbog prestanka hidrostatskog tlaka na donje udove, može nastati nagli pad tlaka, osobito ako se dijete podiže uspravno (HZHM 2018). Kad se dijete oporavi, česta je regurgitacija i povraćanje.

Trauma može pratiti utapanje, osobito skok u plitku vodu, kao i konvulzije ili, kod adolescenata, alkohol i droge (HZHM 2018).

Čimbenici koji utječu na ishod

  • Trajanje potapanja je najvažniji pokazatelj ishoda. Potapanje kraće od 10 minuta povezano je s vrlo velikom vjerojatnošću dobrog ishoda, a dulje od 25 minuta s malom vjerojatnošću (ILCOR).
  • ILCOR ne preporučuje da se za procjenu ishoda koriste dob, vrijeme dolaska hitne službe, vrsta vode (slatka ili slana), temperatura vode i to je li događaj viđen. Iz tog pregleda isključeni su rijetki opisi dobrog ishoda nakon dugog potapanja u ledenoj vodi.
  • Na ishod utječu i pridružene ozljede, bolesti, vrijeme do početka oživljavanja i odgovor na početno oživljavanje.

Odluka o započinjanju i prekidu reanimacije opisana je u članku Kada ne započeti i kada prekinuti reanimaciju.

Spašavanje i prva pomoć

  1. Sigurnost spasioca. Tko nije osposobljen za spašavanje iz vode, ne ulazi u vodu, nego djetetu dobaci pojas, uže, motku ili predmet koji pluta. Pomoć pozvati prije ulaska u vodu: 194 ili 112 (ERC 2025 – prva pomoć).
  2. Ventilacija u vodi – samo osposobljeni spasilac s plutajućim pomagalom, ako je to izvedivo i sigurno: 5 udisaja u vodi što prije. Kompresije prsnog koša u vodi ne izvode se (WMS 2024).
  3. Izvući dijete iz vode što prije, po mogućnosti u vodoravnom položaju, ne uspravno (HZHM 2018).
  4. Ako dijete ne reagira i ne diše normalno, dati 5 početnih udisaja, zatim nastaviti standardnu reanimaciju (ERC 2025 – prva pomoć). Laik koji ne zna ili ne može davati udisaje odmah započinje kompresije. Detalji (omjer 15:2, dubina, tehnika) u članku Reanimacija djece.
  5. AVD priključiti nakon početnih udisaja, kad je dostupan, a prsni koš prije toga brzo obrisati. Prema AHA i AAP oživljavanje s udisajima treba započeti prije postavljanja AVD-a, a traženje AVD-a ne smije odgoditi KPR (AHA/AAP 2024).
  6. Ne pokušavati izbacivati vodu iz pluća ili želuca – ni pritiscima na trbuh, ni okretanjem djeteta naglavačke (WMS 2024; HZHM 2018). To odgađa ventilaciju i povećava rizik od aspiracije. Ako dijete povraća, okrenuti ga na bok i očistiti usta.
  7. Dijete koje diše skloniti od vjetra, nježno skinuti mokru odjeću i pokriti ga suhim dekama (ERC 2025 – prva pomoć). Vidi Hipotermija.

Kralježnica samo kod sumnje na ozljedu

Ozljeda vratne kralježnice kod utapanja je rijetka i obično je posljedica jasnog mehanizma (WMS 2024), npr. skoka u plitku vodu (HZHM 2018). Bez takvog mehanizma kralježnica se ne imobilizira rutinski. Imobilizacija u vodi ne smije odgoditi izvlačenje djeteta kojem je potrebno oživljavanje (ERC 2025 – posebne okolnosti). Kod sumnje na ozljedu dišni put otvoriti potiskivanjem donje čeljusti uz što manje pomicanja kralježnice (ERC 2025 – PLS). U HMS-u se ovratnik postavlja prema lokalnom protokolu (vidi ozljeda kralježnice).

Postupak tima HMS-a

  1. ABCDE; kod djeteta koje ne diše normalno 5 početnih ventilacija balonom i maskom sa 100 % kisikom, zatim standardni KPR (ERC 2025 – posebne okolnosti).
  2. Ventilirati najmanjim tlakom koji podiže prsni koš, da se izbjegne napuhavanje želuca. Ako je zbog smanjene popustljivosti pluća potreban viši tlak, povećavati ga postupno (ERC 2025 – posebne okolnosti). Aspirator mora biti spreman (HZHM 2018).
  3. Kisik: tijekom reanimacije 100 %, a nakon povrata cirkulacije i kod djeteta koje diše titrirati do SpO₂ 94–98 % (ERC 2025 – PLS).
  4. Napredni dišni put prema osposobljenosti tima, uz praćenje EtCO₂ (vidi kapnografija).
  5. Izmjeriti temperaturu i postupati prema smjernicama za hipotermiju (ERC 2025 – posebne okolnosti). Mokru odjeću skinuti, dijete zaštititi od daljnjeg hlađenja.
  6. Izmjeriti glukozu, tražiti ozljede (sekundarni pregled) i misliti na konvulzije, alkohol i droge kao uzrok.
  7. Ako početna reanimacija nije uspješna, razmotriti izvantjelesnu reanimaciju (ECPR) prema lokalnom protokolu (ERC 2025 – posebne okolnosti), uz ranu odluku o odredištu.
  8. Nakon povrata cirkulacije izbjegavati i hipotermiju i hipertermiju (ERC 2025 – PLS). Vidi skrb nakon reanimacije.

Prijevoz i nadzor

  • Dijete koje je bilo bez svijesti, trebalo udisaje ili KPR, ima otežano disanje, kašalj, pucketanja nad plućima, nisku SpO₂, promijenjenu svijest ili hipotenziju prevesti u bolnicu.
  • Kod blagih simptoma uz normalnu svijest potreban je nadzor najmanje 6 sati (WMS 2024).
  • U hrvatskom HMS-u dijete se nakon utapanja prevozi u bolnicu i kad nema simptoma, jer su moguće kasne komplikacije (HZHM 2018). Smjernica WMS 2024 navodi da se osoba bez simptoma (osim blagog kašlja) i s urednim nalazom nad plućima može otpustiti s mjesta događaja, a idealno je da sljedećih 6 sati uz nju bude druga osoba.

Sprječavanje

  • Malo dijete u vodi i uz vodu nadzirati na dohvat ruke, stalno, i tijekom kupanja u kadi (AAP). Posudu s vodom nikad ne ostavljati otvorenu i bez nadzora.
  • Bazen ograditi sa sve 4 strane (AAP). SZO preporučuje prepreke prema vodi (pokrivanje bunara, ograde i zaštitne ogradice za igru) i organiziran nadzor predškolske djece (WHO).
  • Na jezerima, rijekama i moru djeca nose prsluk za spašavanje (AAP).
  • Djeca mogu početi učiti plivati nakon prve godine, prema spremnosti (AAP). SZO preporučuje da školska djeca nauče osnove plivanja, sigurnosti u vodi i sigurnog spašavanja.
  • Roditelji, skrbnici i starija djeca trebaju naučiti KPR i sigurne tehnike spašavanja (AAP).

Ukratko

  • Utapanje je četvrti vodeći uzrok smrti djece od 1 do 4 godine; mala djeca utapaju se brzo i tiho, često u kadi.
  • Ključni problem je hipoksija – oživljavanje počinje s 5 početnih udisaja, a tim HMS-a ventilira balonom i maskom sa 100 % kisikom.
  • Dijete izvući iz vode što prije, po mogućnosti vodoravno; ne izbacivati vodu iz pluća i ne pritiskati trbuh. Kralježnicu imobilizirati samo kod sumnje na ozljedu (skok u plitku vodu); to ne smije odgoditi oživljavanje.
  • Misliti na hipotermiju; nakon povrata cirkulacije SpO₂ 94–98 % i izbjegavati hipotermiju i hipertermiju.
  • Prevencija: nadzor na dohvat ruke, ograđen bazen, prsluk za spašavanje, učenje plivanja i KPR-a.

Izvori

U hitnom slučaju nazovite 194 ili 112. Postupke provjeriti prema važećim smjernicama i lokalnom protokolu.

Zadnja provjera sadržaja: . Pravila: O portalu

Priručnici

Za informacije o priručnicima pošaljite nam upit.

Pošalji upit

Postavke privole

Odaberite što smijemo koristiti. Izbor možete promijeniti u bilo kojem trenutku preko poveznice „Postavke kolačića” u podnožju.

Nužno

Pamti vaše postavke tamnog načina, pristupačnosti i ovaj izbor. Sprema se samo u vašem pregledniku i nikamo se ne šalje.

Vanjski mediji

Videi s YouTubea i Vimea učitavaju se odmah. Ti servisi mogu postaviti svoje kolačiće i primiti vašu IP adresu. Bez ovoga se svaki video učitava tek kad kliknete „Pokreni video”.

Pristupačnost

Veličina teksta

100 %
Izjava o pristupačnosti