Puls – kako ga izmjeriti i normalne vrijednosti

Puls je val krvi koji srce svakim otkucajem potiskuje kroz arterije. Pod prstima ga osjećamo kao ritmično kucanje, a broj otkucaja u minuti otprilike odgovara srčanoj frekvenciji. Normalan puls odrasle osobe u mirovanju iznosi 60 do 100 otkucaja u minuti (AHA). Kod djece je puls brži, i to tim brži što je dijete mlađe. Uz broj otkucaja važno je i je li puls pravilan te je li jak ili slab.

Kada mjeriti puls

• Kod osjećaja lupanja ili preskakanja srca, vrtoglavice ili slabosti.
• Nakon nesvjestice, kad se osoba oporavi.
• Prije mjerenja tlaka: ako je puls nepravilan, automatski tlakomjer može netočno mjeriti (NICE NG136) – vidi Mjerenje krvnog tlaka.
• Kod praćenja bolesnika kod kuće, prema uputi liječnika.

Mjerenje pulsa na zapešću korak po korak

1. Osoba neka sjedi ili leži i nekoliko minuta miruje. Nakon napora, uzbuđenja ili kave puls je brži.
2. Okrenite joj dlan prema gore. Puls se pipa na zapešću, na strani palca, malo ispod nabora zapešća.
3. Jagodice kažiprsta i srednjeg prsta lagano položite na to mjesto. Ne koristite palac – u njemu osjećate vlastiti puls.
4. Pritisnite blago, dok ne osjetite kucanje. Prejak pritisak prekida puls.
5. Brojite otkucaje punih 60 sekundi uz sat ili mobitel (AHA). Kraće brojanje i množenje lako pogriješi, osobito kad je puls nepravilan.
6. Pratite ritam: jesu li razmaci među otkucajima jednaki, ili otkucaji preskaču i „šeću”.
7. Procijenite snagu: jasan i jak puls ili slab, jedva opipljiv.
8. Zapišite broj otkucaja, je li ritam pravilan, vrijeme mjerenja i što je osoba radila prije mjerenja.

Druga mjesta za mjerenje

Puls se može napipati i na vratu (sa strane, pokraj grkljana), na unutarnjoj strani lakta i na gornjoj strani stopala (AHA). Na vratu pipajte lagano i samo s jedne strane. Kod dojenčadi mlađe od godinu dana puls se najlakše pipa na unutarnjoj strani nadlaktice (HZHM 2018).

Normalan puls po dobi

Vrijednosti za djecu prema tablici smjernica ERC 2025 – Paediatric Life Support, u mirovanju:

Za dijete čija je dob između dviju navedenih uzmite vrijednosti između tih dvaju redaka. Puls djeteta raste s plačem, strahom i vrućicom, pa je najbolje brojati punu minutu dok je dijete mirno i pratiti kako se puls mijenja. Ostali vitalni znakovi po dobi nalaze se u članku Djeca: vitalni znakovi i doze.

Puls izvan ovih raspona nije uvijek bolest. Puls se ubrzava pri naporu, vrućici, strahu, boli i gubitku tekućine. Važnije od same brojke je kako se osoba osjeća i ima li uz to druge tegobe.

Nepravilan puls

Nepravilan puls – otkucaji u nejednakim razmacima, s preskocima ili potpuno nepravilni – može biti znak fibrilacije atrija. Većina automatskih tlakomjera nije provjerena za mjerenje kod fibrilacije atrija (ESC 2024), a i brojka na tlakomjeru ili pametnom satu može biti netočna. Nepravilan puls razlog je za pregled kod liječnika i snimanje EKG-a – vidi Fibrilacija atrija. Ako se uz nepravilan puls pojave bol u prsima, nesvjestica ili zaduha, nazovite 194 ili 112.

Kada zvati 194 ili 112

Vrlo brz ili vrlo spor puls opasan je kad srce više ne uspijeva dovoljno opskrbiti tijelo krvlju. Smjernice za zdravstvene djelatnike kao znakove opasnosti uz poremećaj ritma navode šok, nesvjesticu, zatajenje srca i ishemiju srca (RCUK 2025). Za laike to znači: odmah nazovite 194 ili 112 ako je puls neuobičajeno brz, spor ili nepravilan, a osoba ima:

• bol ili pritisak u prsima,
• nesvjesticu ili osjećaj da će se onesvijestiti,
• zaduhu, osobito u ležećem položaju,
• blijedu, hladnu i znojnu kožu, smetenost ili jaku slabost.

Pomoć pozovite rano i, ako ste sami, uključite zvučnik na mobitelu (RCUK 2025). Osobu posjednite ili polegnite i ne ostavljajte je samu.

Česte pogreške

• Pipanje palcem – mjerite vlastiti puls umjesto pulsa osobe.
• Prejak pritisak, osobito na vratu.
• Prekratko brojanje (npr. 10 sekundi pa množenje sa 6) – kod nepravilnog pulsa pogreška je velika.
• Mjerenje odmah nakon napora ili uzbuđenja.
• Slijepo vjerovanje uređaju: pulsni oksimetar ili sat bez dobrog signala daju netočan broj – vidi Pulsna oksimetrija.
• Traženje pulsa kod osobe koja ne diše normalno umjesto poziva hitnoj službi i oživljavanja.

Posebne skupine

• Dojenčad i mala djeca: puls je brži, mjeri se na nadlaktici. Kod bolesnog djeteta usporen puls može biti vrlo kasni i opasan znak (HZHM 2018). Dijete koje je mlitavo, sivo ili blijedo i slabo reagira treba hitnu pomoć bez obzira na izmjereni puls.
• Osobe koje uzimaju lijekove za srce ili tlak: neki lijekovi usporavaju puls. Izmjerene vrijednosti zapišite i pokažite liječniku.
• Starije osobe: nepravilan puls ili vrtoglavica uz spor puls razlog su za pregled kod liječnika; uz nesvjesticu ili pad nazovite 194 ili 112.

Česta pitanja

Koliki je normalan puls u mirovanju?

Kod odraslih 60–100 u minuti. Kod djece je viši i ovisi o dobi (tablica gore).

Koliko dugo brojati otkucaje?

Punu minutu. Tako se najbolje uoči i nepravilan ritam.

Je li puls 110 u minuti opasan?

Ne nužno: nakon napora, kod straha ili vrućice puls je brži. Ako je ubrzan u mirovanju i ne smiruje se, javite se liječniku; uz bol u prsima, zaduhu ili nesvjesticu nazovite 194 ili 112.

Mogu li se osloniti na pametni sat?

Kao orijentaciju da, ali ne kad je puls nepravilan ili se osoba osjeća loše. Tada odlučuju simptomi, a ne brojka na zaslonu.

Ukratko

• Normalan puls odrasle osobe u mirovanju: 60–100 u minuti.
• Mjeri se jagodicama kažiprsta i srednjeg prsta na zapešću, punih 60 sekundi.
• Uz broj procijenite ritam i snagu pulsa.
• Djeca imaju brži puls: npr. 100–170 s 1 godinom, 70–140 s 5 godina (ERC 2025).
• Nepravilan puls – pregled kod liječnika i EKG.
• Brz, spor ili nepravilan puls uz bol u prsima, nesvjesticu, zaduhu ili hladnu znojnu kožu: odmah 194 ili 112.
• Kod osobe koja ne reagira i ne diše normalno puls se ne traži – zovite 194 i započnite oživljavanje.

Izvori

• American Heart Association: Target and maximum heart rates – How do I check my heart rate?. AHA.
• American Heart Association: Part 7: Adult Basic Life Support – 2025 AHA Guidelines for CPR and ECC. AHA, 2025.
• Djakow J, Turner NM i sur.: European Resuscitation Council Guidelines 2025 – Paediatric Life Support. Resuscitation, 2025;215 Suppl 1:110767.
• Resuscitation Council UK: Adult advanced life support guidelines 2025 i First aid guidelines 2025. RCUK, 2025.
• National Institute for Health and Care Excellence: Hypertension in adults: diagnosis and management (NG136). NICE, 2019.
• McEvoy JW, McCarthy CP, Bruno RM i sur.: 2024 ESC Guidelines for the management of elevated blood pressure and hypertension. European Heart Journal, 2024;45(38):3912–4018.
• Hrvatski zavod za hitnu medicinu: Izvanbolnička hitna medicinska služba – priručnik za doktore medicine. Zagreb, 2018.

U hitnom slučaju nazovite 194 ili 112.