Toplinski udar

Toplinski udar je hitno stanje opasno po život. Tjelesna temperatura je iznad 40 °C, a uz nju je poremećen rad mozga: smetenost, neobično ponašanje, napadaji ili gubitak svijesti (WMS 2024). Smrtnost je oko 10 % (ERC 2025 – posebne okolnosti). Ishod najviše ovisi o tome koliko brzo se tijelo ohladi, zato se hlađenje započinje odmah, na mjestu događaja.

Pregled svih toplinskih bolesti i njihovih uzroka nalazi se u članku Hipertermija, a kako se zaštititi od vrućine u članku Savjeti za visoke temperature u okolišu.

Toplinska iscrpljenost ili toplinski udar?

Ako niste sigurni, postupajte kao da je toplinski udar. Liječenje se ne odgađa zbog mjerenja temperature.

Prva pomoć kod toplinske iscrpljenosti

1. Odvedite osobu u hlad ili rashlađenu prostoriju.
2. Polegnite je na leđa i podignite joj noge (HZJZ).
3. Skinite suvišnu odjeću i hladite je mokrim ručnicima, tušem ili ventilatorom.
4. Ako je potpuno pri svijesti i ne povraća, neka pije vodu ili napitak s elektrolitima, u malim gutljajima.
5. Ako se za oko 30 minuta ne oporavi, ako se stanje pogorša ili se pojavi smetenost – nazovite 194 i postupajte kao kod toplinskog udara.

Prva pomoć kod toplinskog udara – za svakoga

1. Nazovite 194 ili 112 i istodobno počnite hladiti. Ne čekajte dolazak hitne.
2. Maknite osobu od izvora topline u hlad i skinite joj što više odjeće.
3. Uronite tijelo do vrata u hladnu vodu (otprilike 1–26 °C; što je voda hladnija, to brže hladi) – u kadu, bazen, potok ili veliku posudu. Glavu držite iznad vode i osobu pridržavajte. To je najučinkovitiji način hlađenja.
4. Ako uranjanje nije moguće, koristite sve što je odmah dostupno: polijevanje ili prskanje hladnom vodom uz snažno strujanje zraka (ventilator, lepeza), plahte ili ručnike natopljene ledenom vodom, hladan tuš, vrećice leda (ERC 2025 – prva pomoć). Led je bolje rasporediti po cijelom tijelu nego ga staviti samo na vrat, pazuhe i prepone (WMS 2019).
5. Koliko dugo hladiti? Ako nema mogućnosti mjerenja rektalne temperature, hladite 15 minuta ili dok se svijest ne popravi – što nastupi prije. Ako se temperatura mjeri, hladi se dok ne padne ispod 39 °C.
6. „Prvo hladi, onda prevozi.” Hlađenje se nastavlja i tijekom prijevoza u bolnicu.
7. Ako osoba ne reagira, a diše normalno, postavite je u bočni položaj. Ako ne diše normalno, započnite oživljavanje.
8. Ne dajte piti osobi koja je smetena ili bez svijesti.
9. Ne dajte lijekove za snižavanje temperature (paracetamol, acetilsalicilnu kiselinu, ibuprofen) – kod toplinskog udara ne djeluju (Protokol MZ).

Izvanbolnički postupak – za HMS tim

Procjena

• ABCDE, GKS, SpO₂, monitoring srčanog ritma, glukoza u krvi (HZHM 2018).
• Rektalna temperatura je najpouzdanija. Termometar s rasponom 28–42 °C dio je standardne opreme (NN 12/2025). Mjerenje ne smije odgoditi hlađenje.
• Okolnosti: napor ili toplinski val, lijekovi, droge (vidi Trovanje stimulansima), drugi uzroci poremećaja svijesti.

Hlađenje

• Aktivno hlađenje odmah – ima prednost pred pasivnim. Najbrže je uranjanje u hladnu ili ledenu vodu do vrata ili hlađenje cijelog tijela ledom (ERC 2025 – posebne okolnosti). Ako je uranjanje dostupno na mjestu (sportska priredba, bazen, kada), pacijenta ohladiti prije prijevoza (ACSM).
• Ako uranjanje nije dostupno: skinuti pacijenta, kvasiti ga hladnom vodom i hladiti strujanjem zraka, led po tijelu, klima-uređaj u vozilu – i nastaviti tijekom prijevoza.
• Hladne infuzije su korisne kao dodatak drugim metodama (WMS 2019).
• Cilj: sniziti temperaturu ispod 39 °C što brže, idealno unutar 30 minuta od početka toplinskog udara. Hlađenje bi trebalo snižavati temperaturu za najmanje 0,15 °C u minuti (AHA 2025).
• Kada prekinuti: aktivno hlađenje prekida se kad rektalna temperatura padne na oko 38,5 °C (ERC: ispod 39 °C, po mogućnosti 38,5–38 °C; AHA: 38,6 °C; WMS 2024: 38,3–38,8 °C). Tako se izbjegava pothlađivanje. Temperaturu treba nastaviti mjeriti jer može ponovno porasti.

Priručnik HZHM-a iz 2018. (pogl. 3.14) još preporučuje prskanje mlakom vodom i led na vrat, pazuhe i prepone. Prema ERC-u 2025, AHA-i 2025 i WMS-u što je voda hladnija, to je hlađenje brže, a najučinkovitije je uranjanje u hladnu ili ledenu vodu; ako ledene vode nema, i uranjanje u najhladniju vodu koju imate, npr. hladnu vodu iz slavine, bolje je od drugih metoda (AHA 2025).

Ostalo liječenje

• Kisik prema SpO₂ – vidi Primjena kisika.
• I.v. put i izotonična otopina (NaCl 0,9 % ili balansirana kristaloidna otopina, obje na popisu obaveznih lijekova tima, NN 64/2024). Davati u bolusima od 250 ml uz ponovnu procjenu nakon svakog (HZHM 2018); prema WMS-u obično je dovoljno 1–2 l, a treba izbjegavati preopterećenje tekućinom.
• Napadaji: benzodiazepin prema članku Epileptički status. Kod jakog nemira benzodiazepin prema protokolu.
• Ne davati antipiretike ni dantrolen – kod toplinskog udara nemaju koristi (WMS 2019).
• Srčani zastoj: standardna reanimacija prema članku Napredno održavanje života odraslih, a aktivno hlađenje se provodi istodobno s reanimacijom.

Prijevoz

Pacijenta s toplinskim udarom uvijek prevesti u bolnicu i najaviti ga. Moguće su teške komplikacije: rabdomioliza, akutno zatajenje bubrega, oštećenje jetre, poremećaj zgrušavanja i edem pluća. Teško bolesni trebaju liječenje u jedinici intenzivnog liječenja (ERC 2025 – posebne okolnosti).

Ukratko

• Toplinski udar = temperatura iznad 40 °C i poremećaj svijesti nakon izlaganja vrućini ili napora.
• Odmah 194 i odmah hladiti – najbolje uranjanjem tijela do vrata u hladnu vodu.
• „Prvo hladi, onda prevozi”; hlađenje nastaviti i tijekom prijevoza.
• Bez termometra hladiti 15 minuta ili do popravka svijesti; s rektalnim termometrom do oko 38,5 °C (prva pomoć: dok ne padne ispod 39 °C).
• Cilj je ispod 39 °C unutar 30 minuta; hlađenje najmanje 0,15 °C/min.
• Antipiretici i dantrolen ne pomažu; smetenoj osobi ne davati piti.

Izvori

• Djärv T, Rogers J, Semeraro F i sur.: European Resuscitation Council Guidelines 2025: First Aid. Resuscitation, 2025;215:110752.
• Lott C, Karageorgos V, Abelairas-Gomez C i sur.: European Resuscitation Council Guidelines 2025: Special Circumstances in Resuscitation. Resuscitation, 2025;215(Suppl 1):110753.
• Lipman GS, Gaudio FG, Eifling KP, Ellis MA, Otten EM, Grissom CK: Wilderness Medical Society Clinical Practice Guidelines for the Prevention and Treatment of Heat Illness: 2019 Update. Wilderness & Environmental Medicine, 2019;30(4S):S33–S46.
• Eifling KP, Gaudio FG, Dumke C i sur.: Wilderness Medical Society Clinical Practice Guidelines for the Prevention and Treatment of Heat Illness: 2024 Update. Wilderness & Environmental Medicine, 2024;35(1_suppl).
• Roberts WO, Armstrong LE, Sawka MN, Yeargin SW, Heled Y, O’Connor FG: ACSM Expert Consensus Statement on Exertional Heat Illness: Recognition, Management, and Return to Activity. Current Sports Medicine Reports, 2021;20(9):470–484 (ponovno objavljeno 2023;22(4):134–149).
• American Heart Association: Part 10: Adult and Pediatric Special Circumstances of Resuscitation – 2025 AHA Guidelines for CPR and ECC. Circulation, 2025.
• Hrvatski zavod za javno zdravstvo (Barišin A): Sustav upozorenja na toplinske valove – implementacija akcijskog plana „Heat and Health” u Hrvatskoj. HZJZ.
• Ministarstvo zdravstva RH, HZJZ, DHMZ: Protokol o postupanju i preporuke za zaštitu od vrućine. e-Savjetovanja.
• Svjetska zdravstvena organizacija: Savjeti za zaštitu zdravlja od vrućina. SZO, 2020; objavilo Ministarstvo zdravstva RH.
• Hrvatski zavod za hitnu medicinu: Izvanbolnička hitna medicinska služba – Priručnik za doktore medicine, poglavlje 3.14. Zagreb, 2018.
• Ministarstvo zdravstva: Pravilnik o standardima i normativima … djelatnosti hitne medicine. Narodne novine 64/2024.
• Hrvatski zavod za hitnu medicinu: Standard medicinske opreme, medicinskih uređaja i pribora za obavljanje djelatnosti izvanbolničke hitne medicine. Narodne novine 12/2025.

U hitnom slučaju nazovite 194 ili 112.