Plućni edem je stanje koje se javlja zbog nakupljanja tekućine u plućima unutar intersticijalnog prostora i alveola. Ovo nakupljanje ometa razmjenu plinova u alveolama, što dovodi do smanjenja oksigenacije krvi i, u nekim slučajevima, nakupljanja ugljičnog dioksida. Najčešće je uzrokovan akutnim zatajenjem srca i može biti smrtonosan.

Volumen krvi koji se vraća srcu (volumetrijsko opterećenje – prednapon) Koordinirana kontrakcija miokarda Sistemska otpornost protiv koje srce pumpa krv (tlakovno opterećenje – poslijeopterećenje) Volumetrijsko opterećenje može se povećati zbog prekomjerne infuzije IV tekućine ili zadržavanja tekućine uslijed zatajenja bubrega. Koordinirana kontrakcija kompromitira se nakon oštećenja srčanog mišića (infarkt miokarda, zatajenje srca) ili zbog aritmija. Tlakovno opterećenje se povećava zbog hipertenzije, ateroskleroze, stenoze aortnog zaliska ili periferne vazokonstrikcije. Tekućina – Krv koja prolazi kroz pluća mora imati dovoljan onkotski tlak da zadrži tekućinu dok prolazi kroz plućne kapilare. Budući da je albumin ključan čimbenik onkotskog tlaka, uvjeti s niskom razinom albumina mogu dovesti do plućnog edema, npr. opekline, zatajenje jetre, nefrotski sindrom.

Filter – Propusnost kapilara kroz koje prolazi tekućina može se povećati, npr. u slučajevima akutne ozljede pluća (kao što je udisanje dima), upale pluća ili utapanja.

Najčešći uzrok plućnog edema koji zahtijeva poziv tima za hitnu medicinsku pomoć je akutno zatajenje srca.

Opća prevalencija zatajenja srca kreće se od 1% do 2% i varira s dobi. Među ovim pacijentima, 80% se dijagnosticira nakon bolničkog prijema. Otprilike 30% njih će se svake godine ponovno prijaviti u bolnicu.

Znakovi i simptomi plućnog edema mogu biti teško razlikovati od drugih uzroka dispneje, poput pogoršanja kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), plućne embolije ili upale pluća. Stoga je potrebna detaljna anamneza i fizički pregled. U usporedbi s dijagnozama u bolnici, točnost procjene akutnog zatajenja lijevog ventrikula od strane tima za hitnu medicinsku pomoć kreće se između 77% i 89%.

ANAMNEZA

Simptomi:

• Dispneja
• Pogoršani kašalj (produktivan, bijeli ispljuvak)
• Ružičasti, pjenušavi ispljuvak
• Noćna dispneja
• Noćni kašalj
• Ortopneja (trebate li nedavno više jastuka za spavanje?)
• Tjeskoba/nemir

Simptomi plućnog edema mogu biti povezani s:

• Oticanje gležnjeva
• Bol u prsima
• Pogoršanje angine pektoris

Anamneza bolesti:

• Hospitalizacija zbog “zatajenja srca”, tekućina u nogama/plućima
• Prethodni infarkt miokarda/angina pektoris/angioplastika/prijelazi koronarnih arterija
• Dijabetes
• Hipertenzija

Trenutna terapija:  kisik, ACE inhibitori, Beta-blokatori, diuretici, antiaritmici

Ostali čimbenici rizika za bolesti srca: pušenje, obiteljska anamneza, visoki kolesterol, dijabetes

PROCJENA

Osigurajte sigurnost mjesta i primijenite osobnu zaštitnu opremu. Obavijestite T1 ako je potrebno. Provedite početnu procjenu prema pristupu ABCDE. Ako pacijentovo stanje dopušta, napravite 12-kanalni EKG. Posvetite posebnu pozornost:

• Prekomjernom znojenju ili hladnoj, vlažnoj koži.
• Karotidni puls (brzina, ritam) – tahikardija je uobičajena.
• Krvni tlak može biti visok (>170/100) ili nizak.
• Povećani tlak u vratnim venama.
• Centralna cijanoza.
• Pregled prsnog koša: brzina i napor disanja, uporaba dodatnih mišića,  fino pucketanje koje se čuje iznad pluća tijekom udisanja, piskanje. Sviranje u plućima (može ukazivati na astmu ili plućni edem).

Procijenite čimbenike gdje je VRIJEME KLJUČNO:

• Teška dispneja
• Centralna cijanoza
• Hipoksija, tj. zasićenje kisikom <94% ne reagira na nadomjesni kisik
• Iscrpljenost
• Promijenjena svijest
• Sistolički krvni tlak <90 mmHg ili tahikardija gdje broj otkucaja srca numerički premašuje izmjereni sistolni krvni tlak (mmHg).

LIJEČENJE

Slijedite smjernice za medicinske hitnosti. Započnite skrb prema ABCDE. Neka pacijent sjedne uspravno. Primijenite kisik (ciljana saturacija >94%). Pratite zasićenje kisikom u krvi pomoću pulsnog oksimetra. Pratite djelomični tlak CO2 u izdahnutom zraku na kraju izdisaja pomoću kapnometrije/kapnografije. Održavajte kontinuirano praćenje srčanog ritma. Primijenite asistirano disanje i intubaciju brzim slijedom ako: Respiratorna brzina je <10 ili >30 u minuti. Nedovoljno proširenje prsnog koša. Pacijenta prevezite do bolnice i nastavite s njegom tijekom prijevoza. Zabilježite sve opažaje, mjerenja i postupke. Obavijestite bolnicu o dolasku pacijenta ako je potrebno. Pripremite opremu za reanimaciju.

NAPOMENA: 12-kanalni EKG treba obaviti tijekom pregleda pacijenta. Značajan broj pacijenata s plućnim edemom ima akutni infarkt miokarda kao osnovni uzrok. Ako postoji sumnja u to, trebale bi se slijediti smjernice za akutni koronarni sindrom. Ako je uzrok plućnog edema poremećaj ritma, trebale bi se slijediti smjernice za liječenje tog određenog poremećaja ritma.

SAŽETAK

Plućni edem može biti teško razlikovati od drugih uzroka dispneje, poput pogoršanja KOPB-a, plućne embolije ili upale pluća, stoga je ključna detaljna anamneza i fizički pregled. Simptomi uključuju dispneju, pogoršani kašalj, ružičasti pjenušavi ispljuvak, noćni kašalj, ortopneju i anksioznost/nemir. Pacijenta treba sjesti uspravno. Rano davanje kisika ključno je u liječenju. Pripremite opremu za reanimaciju.