ICECAP: dulje hlađenje nakon srčanog zastoja ne pomaže
U časopisu JAMA objavljeni su rezultati randomiziranog ispitivanja ICECAP, provedenog u 71 bolnici u SAD-u. Ispitivanje je tražilo trajanje terapijske hipotermije koje daje najbolji neurološki oporavak kod odraslih koji su nakon izvanbolničkog srčanog zastoja ostali u komi.
Bolesnici su hlađeni na 33 °C, a trajanje hlađenja nasumično je određivano između 6 i 72 sata. Uključeno je 1158 bolesnika (883 s ritmom koji se ne defibrilira i 275 s ritmom koji se defibrilira), a ispitivanje je zaustavljeno na unaprijed planiranoj međuanalizi.
- Dulje hlađenje nije poboljšalo neurološki ishod nakon 90 dana.
- Vjerojatnost da je već 6 sati najkraće trajanje s najboljim ishodom bila je 0,51; rezultati su bili slični za obje vrste ritma.
- Smrtnost i ostali ishodi nisu se razlikovali između skupina.
Ispitivanje nije imalo skupinu bez hlađenja, pa ne odgovara na pitanje treba li hladiti uopće – samo pokazuje da produljenje hlađenja ne donosi korist.
Što to znači na terenu
Na terenu se ništa ne mijenja. Prema smjernicama ERC/ESICM 2025 kod bolesnika koji nakon povratka spontane cirkulacije ostaje u komi aktivno se sprječava vrućica, a blaga hipotermija ne zagrijava se aktivno. Postupak u prvim minutama nakon ROSC-a opisan je u članku Skrb nakon reanimacije.