Utapanje je jedan od vodećih uzroka smrtnosti u dječjoj dobi. Najveće rizične skupine su djeca do pet godina starosti te dječaci u dobi od 15-19 godina starosti.
Što je utapanje?
Utapanje se definira kao događaj koji nastaje zbog potapanja u tekućem mediju, što za posljedicu ima respiratornu ugroženost, prema Svjetskom kongresu o utapanju iz 2002. godine u Amsterdamu.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, utapanje je treći vodeći uzrok nenamjernih ozljeda u svijetu, s udjelom od 7% u skupini ozljeda. U svijetu godišnje od utapanja umre oko 372 000 osoba. Najviše stradalih, njih 90% je u gospodarski slabo i srednje razvijenim državama svijeta. Utapanje je među deset vodećih uzroka smrti u djece i mladih. Mala djeca i muške odrasle osobe su pod najvećim rizikom. Utapanje je u Hrvatskoj u zadnjem petogodišnjem razdoblju (2009. – 2013.) četvrti uzrok smrtnosti od nenamjernih ozljeda iza padova, prometnih nesreća i otrovanja s oko sto umrlih osoba godišnje i prosječnom stopom od 2.3 /100 000. izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Patofiziologija utapanja
Prilikom utapanja dolazi do produžene hipoksije sa posljedicom razvoja acidoze. Kod utapanja dolazi do zadržavanja daha i apneje, a ako hipoksemija potraje dolazi do gubitka svijesti i kardiovaskularnh poremećaja bez aspiracije tekućine. Kod pokušaja disanja dolazi do ulaska tekućine u dišne puteve. Doticaj tekućine sa epiglotisom dovodi do laringospazma, laringospazam brzo prolazi i dolazi do ulaska tekućine.
- dob utopljenika
- vrijeme provedeno ispod vode
- temperatura vode
- stupanj kontaminacije
- pridružene ozljede
- povijest bolesti
- vrijeme i način spašavanja
- odgovor na inicijalnu reanimaciju
LIJEČENJE
- Provjerite sigurnost i otklonite opasnost
- Rani osnovni postupci održavanja života (BLS)
- Umjetno disanje se može provoditi još u vodi za vrijeme spašavanja dok za masažu to nije slučaj jer podloga na kojoj se nalazi unesrećena osoba treba biti tvrda
- Izvlačenje iz vode treba provoditi u horizontalnom položaju (vertikalan položaj može dovesti kardiovaskularnog kolapsa zbog gubitka dotad ravnomjerno raspoređenog tlaka)
- Uvijek sumnjati na ozljede kralježnice (imobilizacija, neutralan položaj glave i vrata)
- ABCDE pristup ( osigurati dišni put, adekvatna oksigenacija i ventilacija)
- Prilikom provjere dišnog puta provjeriti i odstraniti moguće opstrukcije
- Dati kisik 100%
- Kod hipotermije pripaziti na specifičnosti
- Neurološka procjena (GCS)
- Pregled djeteta
- Nadzor vitalnih znakova (srčani ritam, spO2, krvni tlak, temperatura i ostalo)
- Sekundarni pregled (sve ozljede)
- Labaratorijske pretrage (KKS, urea, kreatinin, GUK, elektroliti, ABS, koagulogram, toksikološke pretrage)
- RTG/CT te ostalo ovisno o ozljedama