Astma je kronična opstruktivna bolest koja uzrokuje probleme sa disanjem. Astma se odlikuje raznolikim i recidivirajućim simptomima, reverzibilnom opstrukcijom dišnih putova i bronhospazmom. Prilikom napadaja, dolazi do grčenja mišića zračnih prolaza u plućima, dišni put se sužava a disanje je otežano. Karakterizira je neprimjereno jak imunološki odgovor i kronična upala traheobronhalnog stabla.

Astma dolazi od grčke riječi ἅσθμα, ásthma, zaduha, a smatra se da je uzrokovana kombinacijom genetskih i okolišnih čimbenika. Dijagnoza se obično zasniva na simptomima, odogovora na liječenje i spirometriji.

Čimbenici rizika kod ASTME

ALERGIJSKA ASTMA

  • kućna prašina (grinja Dermatophagoides pteronyssinus)
  • dlaka, perje
  • plijesni
  • pelud trave, korova i drveća

NEALERGIJSKA ASTMA

  • dim cigarete
  • kemijska sredstva i inhalacijski iritansi
  • parfemi, mirisi
  • onečišćivači zraka
  • neki lijekovi

PROFESIONALNA ASTMA

  • prašina na radnom mjestu
  • smola
  • kemijska sredstva na radnom mjestu
  • insekticidi
  • dimovi
  • ostala sredstva koja nalazimo na radnim mjestima

Kako prepoznati napad astme?

  • teško disanje
  • šumni i naglašeni izdisaji
  • osoba govori kratke rečenice i šapće
  • nelagoda i tjeskoba
  • znakovi hipoksije (cijanoza, iscrpljenost nakon napada)
  • kašljanje
  • zviždanje u bronhima
  • korištenje pomoćne dišne muskulature

Do napada najčešće dolazi naglo, nakon izlaganja alergena ili faktoru rizika, rjeđim slučajevima i nekoliko sati.  Prije napada može doći do iritacije nosa ili grla. Astma se obično pogoršava noću između 2 i 4 sata ujutro.

Klinička slika:

  • učestalost i težina simptoma se razlikuju
  • povremene epizode mogu biti blage i kratkotrajne
  • Trijas: dispneja (otežano disanje, piskanje, osobito pri izdisaju, širenje nosnica pri udisaju,osobito kod djece, isprekidani govor, nemir, hiperinflacija, upotreba pomoćne respiratorne muskulature), kašalj (kronični ili ponavljajući, pogoršava se noću ili u ranim jutarnjim satima, ometa spavanje) i hripanje
  • pridružena stanja (ekcem, rinitis, peludna hunjavica)
  • u početku napada, pritisak u prsnom košu, neproduktivan kašalj
  • disanje postaje čujno i grubo
  • hripanje izraženo u obje faze
  • tahipneja, tahikardija, blaga sistolička hipertenzija
  • aktivacija pomoćne dišne muskulature
  • napadaj često završava kašljem kojim se izbacuje gust i viskozan sadržaj

LABARATORIJSKI NALAZI I DIJAGNOSTIČKE PRETRAGE

  • plinovi u krvi i pH
  • spirometrija (mjere vitalni kapaciet, forsirani vitalni kapaciet i protok zraka pri forsiranom izdahu u prvoj sekundi FEV1)
  • tijek bolesti i djelotvornost liječenja može se pratiti mjerenjem maksimalnog zračnog protoka u ekspiriju (Peak Expiratory Flow Rated (PEFR) u kući ili FEV1 u labaratoriju
  • mjerač vršnog protoka (mjeri vršni ekspratorni protok (PEF), najbrži protok zraka kroz dišne puteve tijekom forsiranog izdisaja a nakon maksimalnog inspirija
  • RTG srca i pluća
  • specifični testovi (alergeni)
  • nespecifični bronhoprovokacijski testovi (histamin)
  • IgE, eozinofili u perifernoj krvi

Napad astme može se spriječiti.

  • odabrati odgovarajuće lijekove i individualno ih dozirati
  • usvojiti dugoročni pristup liječenju astme
  • liječiti akutne napadaje astme
  • identificirati i izbjegavati faktore koji pogoršavaju astmu
  • pratiti i prilagođavati terapiju prema težini simptoma bolesti

Što učiniti kod napada astme?

  1. Potrebno je smiriti i ohrabriti oboljelu osobu
  2. Postaviti je u najudobniji položaj (sjedeći). Obično pacijenti zauzimaju sjedeći položaj s tijelom nagnutim prema naprijed.
  3. Blagi napad može prestati brzo. U slučaju da ne prestane savjetujte  da još jednom udahne iz inhalatora.
  4. Kod težih napada, kada inhalator ne pomaže, pozovite hitnu medicinsku službu na broj telefona 194
  5. Pratite vitalne funkcije (svijest, disanje, puls) dok ne stigne hitna medicinska služba
  6. Kod davanja udaha iz inhalatora može se koristiti baby haler kako bi udisaji bili učinkovitiji

LIJEKOVI

Lijekovi za dugoročnu prevenciju koji sprječavaju pogoršanje simptoma i daljnje napredovanje bolesti, te preveniraju akutne napadaje astme (posebno protuupalna sredstva). Lijekovi za dugoročnu kontrolu uključuju lijekove za inhaliranje i za oralnu primjenu: kortikosteroidi, beta-2-agonisti s produženim djelovanjem, teofilin s postupnim otpuštanjem, kromoni i antileukotrieni.

Lijekovi za brzo ublažavanje simptoma koji svojim brzim djelovanjem otvaraju dišne putove opuštajući mišiće koji se oko njih napinju tijekom napadaja. Za brzo ublažavanje akutnih simptoma i napadaja astme primjenjuju se bronhodilatatori kao što su beta-2-agonisti kratkog djelovanja, antikolinergici, teofilin kratkog djelovanja, te adrenergici za teške astmatske napadaje ili status astmatikus.