Standardne mjere zaštite pri dodiru s krvlju kod zbrinjavanja pacijenata

Standardne mjere zaštite (Standard Precautions) temelj su sigurnosti u medicinskoj praksi i odnose se na skup postupaka koji se primjenjuju pri svakom kontaktu s pacijentom, bez obzira na poznati infektivni status. Njihova primjena posebno je važna u traumatologiji i hitnoj medicini, gdje kontakt s krvlju i tjelesnim tekućinama predstavlja visok rizik za prijenos infekcija poput HIV-a, HBV-a i HCV-a.

Načela standardnih mjera (WHO, CDC)

Prema CDC (Centers for Disease Control and Prevention) i WHO (World Health Organization), svaka krv i tjelesna tekućina smatra se potencijalno infektivnom. Zato se primjenjuju univerzalne mjere:

1. Higijena ruku

  • Najvažnija mjera prevencije.

  • Pranje ruku prije i nakon kontakta s pacijentom te nakon skidanja rukavica.

  • Alkoholni dezinficijensi (≥70% etanol ili izopropanol) preporučuju se ako ruke nisu vidljivo zaprljane.

2. Osobna zaštitna oprema (PPE)

  • Rukavice – obavezne pri svakom kontaktu s krvlju i ranama.

  • Kirurška maska i zaštitne naočale/štitnici – u situacijama s rizikom od prskanja krvi.

  • Zaštitne pregače ili odijela – kod masivnih trauma ili većeg izlaganja.

3. Sigurno rukovanje oštrim predmetima

  • Nikada ne stavljati zaštitni čep na korištene igle (tzv. recapping).

  • Korištene igle i oštri predmeti odlažu se u otporne spremnike za infektivni otpad odmah nakon upotrebe.

  • Minimalizirati manipulaciju oštrim predmetima na terenu.

4. Dezinfekcija i sterilizacija opreme

  • Površine kontaminirane krvlju čiste se dezinficijensima s klornim spojevima (0,5–1% natrijev hipoklorit).

  • Višekratna medicinska oprema mora proći sterilizaciju (autoklaviranje ili kemijsku dezinfekciju).

5. Postupci kod izlaganja krvi

Ako dođe do kontakta krvi s kožom, sluznicama ili ozljedom:

  1. Isprati ranu vodom i sapunom (ne stiskati ni masirati).

  2. Sluznice (oči, usta, nos) isprati velikom količinom sterilne vode ili fiziološke otopine.

  3. Prijaviti incident nadležnoj službi i dokumentirati izloženost.

  4. Procijeniti rizik prema vrsti ozljede i statusu pacijenta.

  5. Postekspozicijska profilaksa (PEP):

    • Za HIV – započeti unutar 2 sata, najkasnije do 72 sata.

    • Za HBV – provjera imunizacijskog statusa, po potrebi primjena HBV cjepiva i/ili HBIG.

    • Za HCV – nema specifične profilakse, provodi se praćenje seroloških markera.

Prevencija i edukacija

  • Obavezno cijepljenje protiv hepatitisa B za sve zdravstvene djelatnike.

  • Redovite edukacije i vježbe za hitne slučajeve izlaganja krvi.

  • Osigurati dostupnost zaštitne opreme u svim radnim okruženjima (hitna služba, trauma centri, bolnice, ambulante).

  • Psihološka podrška i savjetovanje za djelatnike koji su bili izloženi.

Zaključak

Standardne mjere zaštite ključne su za očuvanje zdravlja zdravstvenih djelatnika i sigurnosti pacijenata. Primjena rukavica, higijene ruku, zaštitne opreme te pravilno postupanje s iglama i instrumentima značajno smanjuju rizik prijenosa HIV-a, hepatitisa B i C te drugih infekcija. Brza reakcija u slučaju izlaganja krvi, uključujući postekspozicijsku profilaksu, presudna je za sprječavanje infekcije.

U traumatologiji i hitnoj medicini, gdje je kontakt s krvlju čest i često nepredvidljiv, stroga primjena standardnih mjera zaštite mora biti profesionalni imperativ.

Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.