Asistirana ventilacija s maskom i samoširećim balonom obično se odnosi na metodu pružanja potpore disanju pacijenta, često tijekom hitnih medicinskih situacija. Evo objašnjenja komponenti i postupka uključenih u ovu tehniku:

Asistirana ventilacija: Ovo se odnosi na proces pomoći pacijentu da diše kada sami nisu u mogućnosti učinkovito to činiti. Može biti potrebno u raznim situacijama, kao što su kada je pacijent bez svijesti, u respiratornom zatajenju ili tijekom srčano-plućne reanimacije (SPR).

Pomoćna ventilacija osigurava da pacijent prima dovoljno kisika za održavanje pravilne oksigenacije krvi. Maska: Maska, često nazvana “džepna maska” ili “ambu maska”, medicinski je uređaj koji se koristi za isporuku pozitivnog tlaka zraka pacijentu. Sastoji se od maske koja se stavlja preko nosa i usta pacijenta, stvarajući brtvu kako bi se spriječilo curenje zraka. Maska je povezana s vrećastim spremnikom koji se može ručno stisnuti kako bi se isporučivali udasi zraka ili mješavina zraka i kisika pacijentu. Samorazirujući balon: Izraz “samorazirujući balon” nije standardan termin u medicinskoj opremi. Moguće je da se odnosite na samonapuhavajuću vreću, koja je ključna komponenta uređaja s maskom. Samonapuhavajuća vreća ima ugrađeni jednosmjerni ventil i spremnik koji se automatski ponovno puni zrakom iz okoline nakon svakog stiskanja. Ova značajka omogućava pružateljima zdravstvene skrbi da pruže udahnuti tlak bez potrebe za vanjskim izvorom kisika. Postupak pomoćne ventilacije s maskom i samonapuhavajućom vrećom uključuje postavljanje maske na lice pacijenta, osiguravajući pravilno prianjanje, a zatim stiskanje vreće kako bi se isporučivali udasi zraka. Zdravstveni djelatnici moraju koordinirati ventilaciju kako bi izbjegli prenaglašavanje pluća pacijenta. Cilj je osigurati adekvatnu oksigenaciju i ventilaciju, uz oprez da se ne uzrokuju oštećenja pluća.

Ova tehnika je osnovna vještina u hitnoj i intenzivnoj medicini, često se koristi kako bi se stabiliziralo disanje pacijenta dok se ne uspostave naprednije metode upravljanja dišnim putem i ventilacije. Važno je primiti odgovarajuću obuku kako biste pravilno i sigurno izvodili pomoćnu ventilaciju.

Kada se brinete o dišnom putu, jedna od vrlo važnih vještina je znati provoditi umjetno disanje pomoću maske i samonapuhavajuće vreće s kisikom. Koristimo ventilaciju s maskom i samonapuhavajućom vrećom kada osoba ne diše ili ne diše dovoljno, pa je potrebna dodatna ventilacija.

Setovi obično uključuju samonapuhavajuću vreću s bocom kisika, koja ima priključak za povezivanje s dodatnim izvorom kisika. Zatim imamo maske različitih veličina za djecu i odrasle (0-5) koje trebaju biti prozirne i anatomski oblikovane. Samonapuhavajuća vreća ovisi o dobi pacijenta (za odrasle ili djecu). Samonapuhavajuća vreća ima jednosmjerni ventil (omogućuje ventilaciju pritiskom na vreću prema pacijentu i ne dopušta ulazak izdahnutog zraka natrag u vreću ili spremnik). Za odrasle se obično koristi vreća volumena od 1600 ml. Ventilaciju pomoću maske i samonapuhavajuće vreće može izvoditi jedna ili dvije osobe. Ovo je tehnika koju treba redovito vježbati kako bi se održala vještina.

POSTUPAK:

1. Procijenite sigurnost.
2. Procijenite osobu prema ABCDE.
3. Položite osobu na leđa.
4. Odaberite veličinu maske i balona.
5. Pozicionirajte se iznad glave pacijenta.
6. Otvorite dišni put naginjanjem glave i podizanjem brade samo ako ne sumnjate na ozljedu.
7. Provjerite usnu šupljinu na prisutnost stranih tijela.
8. Uklonite prepreku ako postoji i ako je vidljiva u usnoj šupljini.
9. Upotrijebite i postavite jedan od pomagala (orofaringealnu ili nazofaringealnu cijev).
10. Ne odgađajte ventilaciju kako biste postavili pomagalo.
11. Postavite masku tako da uski dio ide iznad nosnog korijena, a širi dio između donje usne i brade.
12. Držite masku čvrsto prstima kažiprsta i palca, a drugim prstima održavajte otvoren dišni put podizanjem brade.
13. Dobro pritisnite masku na lice i pritiskom na balon dajte udah (to činite svakih 5-6 sekundi).
14. Pazite na otpor tijekom ventilacije. Pretjerano stiskanje balona može uzrokovati povećani pritisak u gornjem dišnom putu i povećati rizik od ulaska zraka u jednjak, što može rezultirati povraćanjem i eventualnom aspiracijom sadržaja želuca.
15. Promatrajte podizanje i spuštanje prsa. Ako prsa ne dižu pravilno, sumnjajte na opstrukciju dišnih putova. Pokušajte bolje otvoriti dišni put.
16. Pratite vitalne znakove, auskultirajte pacijenta.
17. Ako izvodite srčano-plućnu reanimaciju i izvodite masažu srca, a dišni put nije osiguran, vršite ventilaciju u omjeru 30:2, 30 kompresija prsnog koša, zatim dva udaha.