Ubodi kukaca, komaraca, krpelja, osa, pčela i stršljena mogu biti bolni i neugodni za ugriženu osobu te obično predstavljaju samo prolaznu neugodu. Najčešće se na mjestu uboda, nakon početne boli javlja oteklina, crvenilo, svrbež, osjetljivost ili bolnost tog područja.
Nastale tegobe mogu trajati od nekoliko sati do nekoliko dana. Također mogu nestati same od sebe. Isto tako mnogobrojni ubodi kukaca mogu dovesti i do ozbiljnije reakcije pogotovo kod osjetljivijih osoba te osoba koje su sklone alergijskim reakcijama. Osjetljive ili alergične osobe mogu burno reagirati pa tako može doći i do anafilaktičkog šoka i opasnosti po život te osobe. Do takvih reakcija mogu dovesti i ubodi neotrovnih i bezazlenih kukaca.
Kukce možemo podijeliti na otrovne i neotrovne. Kukci koji nisu otrovni obično se hrane krvlju životinja i ljudi pa ubadaju da bi se prehranili dok otrovni ubadaju ili grizu kako bi se obranili i tada izlučuju otrov koji može izazvati jaku bol.
Prilikom ugriza neotrovnih kukaca, dolazi do izlučivanja sline s tvarima koje sprečavaju zgrušavanje krvi. Dolazi do reakcije organizma na tu slinu pa se javlja lokalna oteklina, crvenilo, blaga oteklina i neugodan svrbež koji može trajati od nekoliko sati do nekoliko dana. Mogu biti prijenosnici nekih bolesti. U našem podneblju, najopasnije posljedice može imati ugriz krpelja, koji mogu (iako rijetko) biti prijenosnici borelioze ili meningoencefalitisa. Inkubacija virusa koji izaziva meningoencefalitis je oko 10 do 30 dana. U tom periodu, nakon ugriza krpelja, treba pripaziti na moguće simptome ove bolesti – glavobolju, vrućicu i mučninu. Meningoencefalitis može biti i smrtonosan ako se ne započne s pravodobnim liječenjem.
Mjesto uboda treba dobro oprati i dezinficirati a neugodan svrbež smanjiti pomoću hladnih obloga. U ljekarnama se mogu naći preparati koji ublažavaju simptome.
Otrovni kukci obično grizu u sklopu obrambenog organizma prilkom kojeg izlučuju otrov. U našem podneblju nema nekih posebnih otrovnih kukaca iako iubodi ose, pčele, i stršljena također mogu biti vrlo opasni kod ljudi koji su alergični na ubode.
Za zdravu odrasu osobu, opasna je količina otrova tek nakon 50 ili više uboda pčela ili osa. Pojedinačni ubodi u pravilu nisu opasni, osim kod preosjetljivih, alergičnih osoba – ili u slučaju uboda unurtar usne šupljine zbog mogućnosti gušenja kod otjecanja jezika i grla.
Prva pomoć kod uboda kukaca
Osobu je potrebno umiriti i ohrabriti. Ako je vidljiv žalac na mjestu uboda potrebno ga je ukloniti. Treba ga izvaditi postrance pomoću kreditne kartice ili noktom. Pincetom bi mogli stisnuti žalac te ubrizgati u ozljedu još više otrova.
Na mjesto uboda postavite hladni oblog da bi smanjili ili spriječili nastanak otekline.
Oblog je potrebno držati na mjestu uboda barem desetak minuta.
Ranu je potrebno dobro oprati i dezinficirati.
Treba spriječiti češanje, jer uslijed toga može doći do infekcije rane.
Ako bol i oteklina potraju ili dođe do pogoršanja stanja potražite pomoć liječnika.
Potrebno je pratiti vitalne funkcije, posebno kod alergičnih osoba. Pratite da li je došlo do pogoršanja i u tom slučaju pozovite hitnu medicinsku pomoć.
Ako je osoba ugrižena ili ubodena u usta te postoji opasnost od oticanja u dišnom putu, možete dati ugriženoj osobi da siše kockicu leda ili da pijucka hladnu vodu. Ako dođe do pogoršanja i oteklina se nastavi povećavati pozovite hitnu medicinsku pomoć.
Da bi spriječili ugrize i ubode najbolja je preventiva. Izbjegavajte mjesta gdje ima kukaca, na cvjetnim livadama, močvare, guste šume, voćnjake i živice. Nakon dolaska iz prirode skinite odjeću i otuširajte se. Ne koristite jake parfeme i dezodoranse priliko boravka u prirodi. Možete koristiti sredstva za odbijanje kukaca. Nosite prikladnu odjeću i obuću.
