Strujni udar može dovesti do ozljeda opasnih po život a ovise o nizu čimbenika. Oštećenja koja nastaju uslijed udara struje ovise o vrsti struje (izmjenična ili istosmjerna), naponu struje koja je prošla kroz tijelo, sveukupnom zdravlju unesrećene osobe, putu prolaska struje, količini energije, vremenskom izlaganju struji, otporu te površini koju je struja zahvatila. Strujni udar može dovesti do niza znakova i simptoma koji često znaju imati i smrtonosni ishod po ozlijeđenoga. Struja prolazi linijom manjeg otpora pa su česte ozljede neurovaskularnih provodnih putova.
Ozljede uslijed strujnog udara mogu biti:
- aritmija srca
- zastoj srca
- respiratorni zastoj
- opekline
- bolovi i kontrakcije u mišićima
- ozljede kralježnice i ekstremiteta
- prijelomi i iščašenja
- poremećaj svijesti
- ozljede živaca
- zgrušavanje krvi
Zbrinjavanje
Provjera sigurnosti mjesta događaja je od izuzetne važnosti i prije pristupa ozlijeđenoj osobi potrebno je otkloniti opasnost po spasioca i ozlijeđenu osobu. Potrebno je utvrditi da li postoji još uvijek kontakt osobe sa strujom, pritom ne ugrožavajući sebe. Visokonaponske vodove ne pokušavajte odstraniti priručnim sredstvima već to prepustite ovlaštenim osobama. Ako je moguće, od distributera električne struje zatražite isključenje napona. Pazite da ne postanete sljedeća žrtva.
- Osigurajte dišni put, omogućite normalnu ventilaciju i oksigenaciju.
- Ako osoba ne diše i nema znakova života, pristupite kardiopulmonalnoj reanimaciji sljedeći algoritam osnovnih postupaka održavanja života.
- Ako su prisutne opekline dišnog puta, glave i vrata razmislite o ranoj intubaciji zbog mogućeg edema mekog tkiva dišnog puta i njegove opstrukcije.
- Imobilizirajte vratnu kralježnicu zbog moguće kontrakcije vratnih mišića te posljedično tome, ozljede
- Srčane aritmije liječite prema protokolu naprednia aritmijh postupaka održavanja života.
Ventrikularna fibrilacija – defibrilacija (200 J, 360 J, 360 J za bifazne defibrilatore te 360 J za prvu i sve ostale isporuke električne struje putem defibrilatora kod monofaznih defibrilatora) te osnovni i napredi postupci održavanaj života prema algoritmu Asistolija – osnovni i napredni postupci održavanja života prema algoritmu Nakon zbrinjavanja respiratornih i srčanih tegoba procijenite i zbrinite ostale ozljede. Potrebno je ukloniti spaljenu odjeću i obuću , pazeći da ne dovedemo do većih oštećenja, ne trgati odjeću koja je sljepljena za ranu, već pokušati izrezati i pažljivo ukloniti. Na mjestu ulaska i izlaska struje mogu nastati toplinske opekline, osim toga može doći do zapaljenja odjeće. Skinuti s ozlijeđene osobe prstenje, lančiće, narukvice. EKG monitoring treba postaviti kod svih osoba koje su doživjele strujni udar Otvoriti dva venska puta i provoditi nadoknadu tekućine već tijekom transporta u bolnicu. Zbrinuti opeklinske ozljede prema protokolu, spriječiti dodatna oštećenja, opeklinu kratko rashladiti (1-2 minute) te previti. Koristiti posebne opeklinske komprese na bazi gela, npr. Water jel, hladi opeklinu u dubinu a ne dovodi do hipotermije, djeluje antibakterijski, spriječava dodatnu progresiju opeklinske ozljede. Ako hladite opeklinu vodom ili fiziološkom otopinom pazite da ne dovedete do hipotermije jer ćete time dovesti do većih oštećenja. Hladite samo opeklinu a ne cijelo tijelo. Pacijenta treba cijelog pregledati kako bi se prepoznale i zbrinule sve ozljede opasne po život. Ovisno o procjeni opekline razmislite o transportu u centar za opekline. Opekline ne moraju imati veliku površinu da bi bile teške. Teške opekline su i sve opekline dišnih putova, glave, vrata, prsnog koša, zglobova, genitalija pa o tome također vodite računa. Ako ste laik u medicinskom zbrinjavanju, na vrijeme pozovite hitnu medicinsku pomoć na tel. 112 ili 194, objasnite što se dogodilo, recite točno mjesto događaja, broj telefona s kojeg zovete te pratite upute dispečera.
