Povrede abdomena i abdominalnih organa spadaju u  veoma  važno područje kako kirurgije tako i neposredno zbrinjavanje od strane hitne medicinske pomoći na terenu.Velika brojnost abdominalnih organa te njihov anatomski smještaj daju velike  mogućnosti različitih povreda  koje ponekad mogu  za posljedice imati i letalni ishod. Povrede abdomena mogu nastati kao posljedica  različitih trauma  ( saobraćajne nesreće, udarci u abdominalni zid, masovne katastrofe te kao posljedica ratnih događanja). Upravo zbog takvih mogućnosti povreda  ali i posljedica koje mogu nastati treba obavezno postojati algoritam njihovog zbrinjavanja kako na terenu tako i u   bolnicama odnosno kirurškim ustanovama. Vrlo često su ove ozljede udružena s  ozljedama drugih sustava naročito u sklopu prometnih nezgoda ( politrauma). Osnovni pristup ovim ozljedama je pravovremena liječnika intervencija uz prepoznavanje simptoma ozljede te odgovarajuća pomoću  kao i pridržavanje kirurške doktrine u njihovom definitivnom zbrinjavanju.

Faktori od kojih ovisi tijek  i prognoza abdominalnih ozljeda su: lokalizacija ozljede, zahvaćenost jednog ili više abdominalnih organa te pridružene ozljede u sklopu politraume Lošijoj prognozi uvelike pridonose povrede solidnih organa npr jetra, slezena, pankreas te perforacija šupljih organa. Naravno da veoma važno mjesto zauzima intraabdominalno krvarenje, kako intraperitonelno tako i retroperitonelno.

Obim razaranja abdominalne stijenke i abdominalnih organa  ovisan je od djelovanja sile koja kao uzrok traume djeluje na abdomen.

Anterioposteriorna sila pritiska i gnječi abdominalne organe između djelovanja sile i kralježnice.Tangencijalna sila mobilizira abdominalne organe preko granice njihove mobilnosti i tako dolazi do razdora korijena mesenterija i mezoklona  te razdora hilusa jetre i slezene. Slično na abdominalne organe djeluje i  blast povrede koje mogu izazvati rupturu šupljih organa.

Postupak sa ozljedama abdomena  kao i sa svim ozljedama  koje ugrožavaju život bolesnika je  sličan ali i specifičan za pojedinu ozljedu. Potrebno je hitno na terenu (HMP) prepoznati ozljedu ili postaviti sumnju na temelju kliničkog pregleda te anamneze ako je moguće doći do iste, provesti hitne mjere reanimacije zavisno od kliničkog stanja i vrste ozljede. Brzi i odgovarajući transport do najbliže kompetentne kirurške ustanove je neophodno potreban. Postupanje kirurških ekipa mora biti brzo i učinkovito bez nepotrebne i  ponekad suvišne dijagnostičke obrade u hitnom prijemu.

PODJELA ABDOMINALNIH POVREDA

Postoji  više kriterija za podjelu abdominalnih povreda  a sama kategorizacija  povreda je faktor koji daje osnovu za daljnje postupanje s ozlijeđenom osobom

  1. otvorene i zatvorene povrede. Osnovi kriterij je da li je održan integritet kože trbušnog zida ili ne
  2. penetrantne i nepentrantne povrede ovisno da li je ozlijeđen peritoneum
  3. perforantne i neperforantne povrede ovisno da li je ozlijeđen šuplji organ
  4. povrede mogu biti klasificirane prema mehanizmu nastanka na  ubodne, strijelne , prostrijelne, kontuzione.
  5. Prema obimu povređivanja: izolirane – povrijeđen samo jedan organ, višestruke te kombinirane ili udružene s povredama ostali sistema.

Opće patofiziološke promjene koje uglavnom prate ozljedu abdominalnih organa su krvarenje sa svim posljedicama, , dehidracija  uslijed gubitka tekućine, bilo perforacijom šupljeg organa ili povraćanjem, posljedice  infekcije – peritonitis u kasnijoj fazi bolesti sa svim  patofiziološkim posljedicama. Da bih smo izbjegli komplikacije  abdominalnih povrede i moguće  previde kod pregleda na mjestu ozljede važno je poznavati simptomatologiju povreda abdomena.

Klinički pregled mora sadržavati određene postulate npr: detaljan pregled cjelokupnog abdomena,  da li je došlo do narušavanja kontinuiteta kože, ako je vidjeti da li je povreda pentrantna. Vrlo je važno znati mehanizam povrede i vrijeme povrede. Ako je moguće rekonstrukcija sila koje su djelovale na abdominalni zid npr : strijelna rana smjer odnosno strijelni kanal. Kod pentrantnih ozljeda nikada ne vršiti sondiranje kanala jer time možete izazvati dodatna oštećenja ali i unijeti infekciju u abdominalnu šupljinu.

Veoma je važno da na temelju jačine sile koja je djelovala na abdomen ne stvaramo zaključak o eventulanim povredama odnosno o težini povrede. Ponekad i mala sila može izazvati velika oštećenja. Također, ponekad mala ulazna rana može izazvati ozljede nekoliko organa naročito to vrijedi za eksplozivne rane..

Kada se postavi radna dijagnoza  i primjene mjere reanimacije na terenu treba u što kraćem vremenu bolesnika transportirati na odgovarajući  način u najbližu kiruršku ustanovu gdje se nastavlja  dijagnostička obrada.

  1. Zatvorene ozljede abdomena su povrede kod kojih je došlo do lezije abdominalnih organa uz očuvan integritet kože, a djelovanjem tupe sile. Sila koja je djelovala na abdominalni zid može biti direktna i indirektna. Direktna sila je udarac u prometnim nesrećama, udarac šakom ili nogom u abdomen te udarac tupim predmetom. Također u ovu vrstu povreda spada i blast ozljeda abdomena. Zatvorene povrede mogu biti praćene intraperitonelnim krvarenje te retroperitonelnim krvarenjem i hematomima koji mogu biti životno ugrožavajući ako se ne prepoznaju na vrijeme.Ozljede šupljih organa za posljedicu imaju razvoj peritonitisa ako se ne prepoznaju i kirurški liječe. Iako relativno rijetke povrede solidnih organa  bez trenutne simptomatologije kao npr: trauma pankreasa za posljedicu može vrlo često imati i letalni ishod ako se ne dijagnosticira na vrijeme.

Diagnostika i simptomatologija zatvorenih povreda je puno teža od dijagnostike otvorenih povreda. Uvijek kod traume abdomena moramo misliti i na povredu abdominalnih organa naročito u prometnim nezgodama.

Simptomi kod ozljede abdomena

  1. bol koja se pojačava s vremenom proteklim od nastanka ozljede

2. prisutan defans abdominalne stijenke

3. povremeno bol u lijevom ramenu

4. specifičan položaj ili eventualno hod ako može hodati

5. mučnina i povraćanje.

Prema  svjetskoj literaturi najčešće su povrede  tankog crijeva i korijena mezenterija oko 26 %, zatim slezena s oko 20 % jetra oko 18 % kolon  11 %. No vrlo su česte udružene povrede abdominalnih organa što automatski povećava i broj komplikacija i smrtnih ishoda

  1. Otvorene ozljede abdomena su najčešće uzrokovane ubodom noža ili su strijelne rane bilo u miru ili strijelno- eksplozivne u ratnim događanjima. Ovakve ozljede su u svakom pogledu daleko ozbiljnije i imaju veći postotak smrtnosti i komplikacija. Kod eksplozivnih i strijelnih rana u principu je zahvaćen, odnosno ozljeđen veći broj abdominalnih organa. Simptomatologija otvorenih ozljeda  a i dijagnostika je daleko lakša.

1. uvijek se nalazi mjesto ulazne rane bilo ubodne ili strijelne

2. postoje znaci eventualnog krvarenja na ranu ili intraabdominalno krvarenje

3. prisutan je defans  stijenke

4. bolesnik orošen hladnim znojem

5. ponekad kroz ranu prominiraju abdominalni organi najčešće crijevo