Otvorene ozljede ili rane su oštećenja kože ili sluznice  koje mogu nastati djelovanjem različitih uzroka, mehaničkih, termičkih i kemijskih. Kontinuitet tkiva je prekinut, te koža gubi svoja zaštitna svojstva i omogućuje ulaz bakterija, pa je moguća infekcija. U biti svaku ranu možemo smatrati inficiranom ako nije napravljena u operativnoj sali za vrijeme operacije, i to sterilnim priborom.

S obzirom na ozljede možemo ih podijeliti:

  • ogrebotina (vulnus excoriationum – excoriatio), površinska ozljeda kože
  • razderotina (vulnus laceratum), ozljeda je razderana, rubovi su nazubljeni ali nema nagnječenja
  • gnječno-razderana ozljeda (vulnus lacero contusum), rubovi rane su razrezani, nepravilnih rubova i nagnječeni, mogu imati podljeve
  • ubodna rana (vulnus punctum ili ictum), rana nastaje ubodom, teško je predvidjeti dubinu i smjer ozljede, obično je manjeg opsega
  • posjekotina (vulnus secatum), ozljeda može biti duboka i duga ovisno o nastanku ozljede
  • porezotina (vulnus scissum), obično su ovakve ozljede duže ali ne toliko duboke
  • strijelna ozljeda (vulnus sclopetarium) može bit posljedica raznih projektila ravne površine, često se ne može predvidjti smjer ulaska projektila
  • eksplozivna ozljeda (vulnus explosivum) nastaju djelovanjem eksplozivnih sredstava, neravnih rubova, nepravilnih oblika
  • ugrizna ozljeda (vulnus morsum), obično domaćih životinja , zmije, krpelja, čovjeka

klasifikacija krvarenja prema krvnim žilama:

  1. kapilarno krvarenje
  2. vensko krvarenje
  3. arterijsko krvarenje

Arterije su krvne žile koje prenose krv pod visokim tlakom iz srca do okolnih tkiva, krv u njima teče brzo a kod ozljede dolazi do krvarenja u ritmu pulsa. Krv je svijetlocrvene boje.

Vene su krvne žile koje prenose krv iz tkiva u srce. Tlak u venama je je nizak, pa kod krvarenja teče sporo. Krv je tamnije boje.

Kapilare su krvne žile kod kojih se vrši izmjena tekućina, plinova i hranjivih tvari, elektrolita, hormona. stijenka je tanka i propusna za tvari. Najčešće dolazi do kapilarnog krvarenja kao posljedica manjih ozljeda. Krvarenja nisu ugrožavajuća, ali treba pripaziti da ne dođe do infekcija.

Prva pomoć, zbrinjavanje

  • Ako ozljeda krvari, zaustavite krvarenje
  • Cilj nam je zaustaviti krvarenjei spriječiti moguću infekciju rane
  • Kod opsežnih krvarenja, pratite razvoj šoka
  • Onečišćene ozljede isperite  fiziološkom otopinom
  • Okolinu ozljede operite tekućom vodom i sapunom
  • Oprani dio osušite tapkajući sterilnom gazom pazeći da ne dodirujete samu ozljedu
  • Uklonite grubu nečistoću i veće komade (lišće, kamenčiće, pijesak) iz rane
  • Ne dodirujte ranu rukama, odjećom ili bilo kojim nesterilnim materijalima
  • Ranu prekrite sterilnom gazom
  • Zalijepite sterilnu gazu leukoplastom ili previjte zavojem
  • Ako je potrebno odvezite pacijenta u bolnicu na kiruršku obradu ili pozovite hitnu medicinsku pomoć
  • Kod manjih ozljeda postavite bolesnika u njemu ugodan položaj
  • Kod većih krvarenja i pojave znakova šoka postavite bolesnika u autotransfuzijski položaj
  • Javite se higijenskoj epidemiološkoj službi ako postoji posebna opasnost od infekcije (kod ugriza životinja ili čovjeka)
  • Provjerite kad je ozlijeđena osoba procijepljena protiv tetanusa