Otvorene ozljede ili rane su oštećenja kože ili sluznice  koje mogu nastati djelovanjem različitih uzroka, mehaničkih, termičkih i kemijskih. Kontinuitet tkiva je prekinut, te koža gubi svoja zaštitna svojstva i omogućuje ulaz bakterija, pa je moguća infekcija. U biti svaku ranu možemo smatrati inficiranom ako nije napravljena u operativnoj sali za vrijeme operacije, i to sterilnim priborom.

S obzirom na ozljede možemo ih podijeliti:

  • ogrebotina (vulnus excoriationum – excoriatio), površinska ozljeda kože
  • razderotina (vulnus laceratum), ozljeda je razderana, rubovi su nazubljeni ali nema nagnječenja
  • gnječno-razderana ozljeda (vulnus lacero contusum), rubovi rane su razrezani, nepravilnih rubova i nagnječeni, mogu imati podljeve
  • ubodna rana (vulnus punctum ili ictum), rana nastaje ubodom, teško je predvidjeti dubinu i smjer ozljede, obično je manjeg opsega
  • posjekotina (vulnus secatum), ozljeda može biti duboka i duga ovisno o nastanku ozljede
  • porezotina (vulnus scissum), obično su ovakve ozljede duže ali ne toliko duboke
  • strijelna ozljeda (vulnus sclopetarium) može bit posljedica raznih projektila ravne površine, često se ne može predvidjti smjer ulaska projektila
  • eksplozivna ozljeda (vulnus explosivum) nastaju djelovanjem eksplozivnih sredstava, neravnih rubova, nepravilnih oblika
  • ugrizna ozljeda (vulnus morsum), obično domaćih životinja , zmije, krpelja, čovjeka

klasifikacija krvarenja prema krvnim žilama:

  1. kapilarno krvarenje
  2. vensko krvarenje
  3. arterijsko krvarenje

Arterije su krvne žile koje prenose krv pod visokim tlakom iz srca do okolnih tkiva, krv u njima teče brzo a kod ozljede dolazi do krvarenja u ritmu pulsa. Krv je svijetlocrvene boje.

Vene su krvne žile koje prenose krv iz tkiva u srce. Tlak u venama je je nizak, pa kod krvarenja teče sporo. Krv je tamnije boje.

Kapilare su krvne žile kod kojih se vrši izmjena tekućina, plinova i hranjivih tvari, elektrolita, hormona. stijenka je tanka i propusna za tvari. Najčešće dolazi do kapilarnog krvarenja kao posljedica manjih ozljeda. Krvarenja nisu ugrožavajuća, ali treba pripaziti da ne dođe do infekcija.

 

otvorene ozljede 12

otvorene ozljede 13

Prva pomoć, zbrinjavanje

  • Ako ozljeda krvari, zaustavite krvarenje
  • Cilj nam je zaustaviti krvarenjei spriječiti moguću infekciju rane
  • Kod opsežnih krvarenja, pratite razvoj šoka
  • Onečišćene ozljede isperite  fiziološkom otopinom
  • Okolinu ozljede operite tekućom vodom i sapunom
  • Oprani dio osušite tapkajući sterilnom gazom pazeći da ne dodirujete samu ozljedu
  • Uklonite grubu nečistoću i veće komade (lišće, kamenčiće, pijesak) iz rane
  • Ne dodirujte ranu rukama, odjećom ili bilo kojim nesterilnim materijalima
  • Ranu prekrite sterilnom gazom
  • Zalijepite sterilnu gazu leukoplastom ili previjte zavojem
  • Ako je potrebno odvezite pacijenta u bolnicu na kiruršku obradu ili pozovite hitnu medicinsku pomoć
  • Kod manjih ozljeda postavite bolesnika u njemu ugodan položaj
  • Kod većih krvarenja i pojave znakova šoka postavite bolesnika u autotransfuzijski položaj
  • Javite se higijenskoj epidemiološkoj službi ako postoji posebna opasnost od infekcije (kod ugriza životinja ili čovjeka)
  • Provjerite kad je ozlijeđena osoba procijepljena protiv tetanusa